Zamjenik glavnog revizora Kancelarije za reviziju institucija BiH Jasmin Pilica rekao je da je u izvještaju revizora za 2019. godinu najviše institucija do sada dobilo čisto pozitivno mišljenje, iako je riječ o samo 21 instituciji od 75 obuhvaćenih.
Pilica je istakao da je broj institucija koje su dobile značajne zamjerke revizora povećan sa šest na devet u odnosu na godinu ranije, dok je broj onih koje su dobile pozitivno mišljenje najveći jer je u izvještaju za 2018. godinu bilo 12, a za 2017. ukupno 13 institucija koje su dobile čisto pozitivno mišljenje.
"Ovaj podatak može biti ohrabrujući, ali u svemu ovome valja imati u vidu da se i broj mišljenja s rezervom istovremeno povećao za tri u odnosu na prošli izvještaj, pa čak za pet u odnosu na stanje od prije dvije godine. Nekom rukovodiocu savjest proradi kada revizija samo skrene pažnju na neki propust, drugima tek nakon što ozbiljnije kvalifikujemo naš nalaz", ukazao je Pilica u intervjuu Srni i dodao da je kod institucija sa manjim budžetom nedostatke mnogo lakše otkloniti.
On je naveo da je broj preporuka revizora gotovo identičan i u izvještajima za 2019. i 2018. godinu.
U revizorskom izvještaju institucija BiH za 2019. godinu, revizori su dali 483 preporuke koje bi institucije na nivou BiH trebale da realizuju.
Pilica je istakao da je samo 58 odsto preporuka datih u prošloj i ranijim godinama realizovano ili je njihova realizacija u toku, dok u drugim demokratskim zemljama realizacija preporuka revizora dolazi i do 95 odsto.
Određene preporuke revizora, napomenuo je on, ne realizuju se zbog nepostojanja sistemskih zakonskih rješenja i podzakonskih akata.
PREPORUKE I ZAMJERKE REVIZORA
Pilica je rekao da je redukovano zapošljavanje sa takozvanih "rezervnih listi" i da su institucije cijelu prošlu godinu radile na privremenom finansiranju, što im je onemogućavalo kvalitetnu realizaciju planiranih aktivnosti, a posebno onih kapitalnih, što se direktno odrazilo na realizaciju budžeta.
Osvrćući se na glavne zamjerke revizora, Pilica je naveo da su utvrdili da nisu poštovani Zakon o radu u institucijama BiH, Zakon o državnoj službi i Zakon o javnim nabavkama, te da su ljudi netransparentno zapošljavani na određeno vrijeme bez raspisivanja javnog konkursa.
"Nepravilnosti su zabilježene u internim premještajima u periodu probnog rada, obavljanju poslova drugog radnog mjesta, ocjenjivanju državnih službenika, internim premještajima i raspoređivanju zaposlenih na druga radna mjesta unutar institucija", ukazao je Pilica.
Kada je riječ o javnim nabavkama, Pilica je naveo da je to odavno rak-rana institucija BiH i da su revizori uočili da su pravljena izuzeća u primjeni Zakona iako za to nisu postojali uslovi, da je pregovarački proces vođen bez ispunjavanja uslova za to, a uočeno je da su davana prvenstva "određenim robnim markama" ili da je davan prekratak rok dobavljačima za dostavljanje ponuda.
"Uočene su i nepravilnosti u primjeni Zakona o osnivanju Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH jer je Odluka o prestanku rada Jedinice za izgradnju Državnog zatvora donesena bez ispunjavanja preduslova propisanih zakonom", kaže Pilica i dodaje da su revizori utvrdili i brojne nedostatke pri popisu sredstava i obaveza koje institucije imaju.
Pilica je istakao da je pandemija kovid 19 zaustavila međunarodne aktivnosti globalno, pa će, najvjerovatnije, u izvještajima o reviziji naredne godine biti vrlo malo nepravilnosti i troškova koji se odnose na službena putovanja.
REVIZIJA I TUŽILAŠTVO
Zamjenik glavnog revizora Kancelarije za reviziju institucija BiH Jasmin Pilica istakao je da je otkrivanje i gonjenje izvršilaca krivičnih djela u isključivoj nadležnosti tužilaštva.
"Nikad ne bih direktno vezao mišljenje revizora sa postojanjem krivičnog djela. Nekad je moguće da revizori daju negativno mišljenje, a da to nema obilježja krivičnog djela, a isto tako može da se desi da je počinjeno krivično djelo u instituciji u kojoj je revizor dao pozitivno mišljenje. Takvih primjera ima dosta i u razvijenim demokratijama", smatra Pilica.
On dodaje da su revizorski izvještaji javni i da tužioci, kao i svi ostali, mogu da ih analiziraju i da će, vjerovatno, u određenim slučajevima prepoznati određena krivična djela.
Pilica kaže da je, zahvaljujući revizorskim izvještajima institucija na nivou BiH, došlo do unapređenja finansijske discipline i da postoje institucije na nižim nivoima vlasti koje nikada do sada nisu bile predmet revizije.
"Kada tu činjenicu imamo u vidu i ako uzmemo u obzir činjenicu da je ukupno izvršenje godišnjeg budžeta svih institucija BiH jednako ukupnom budžetu samo jednog kantona unutar kojeg djeluju institucije i subjekti koji nikada nisu bili predmet revizije, onda je jasno o čemu je riječ", rekao je Pilica.
PARLAMENT MOŽE KAZNITI INSTITUCIJE
Pilica je naveo da parlament BiH, na osnovu nalaza revizora, može smanjiti budžet jedne ili više institucija ili preduzeti druge odgovarajuće mjere i tako "kazniti" one koji prave propuste.
Revizorski izvještaji, preporuke i stepen njihove realizacije su transparentni, rekao je on, te javnost, parlament, poreski obveznici i druge institucije mogu imati uvid o načinu na koji se troši javni novac.
Pilica je istakao da otežane okolnosti usljed epidemije virusa korona nisu ugrozile rad Kancelarije za reviziju institucija BiH i da je plan bez kašnjenja ispunjen, te da su i institucije koje su tretirali pokazale zrelost blagovremenim dostavljanjem neophodne dokumentacije.