Fotografije influenserki na Centralnom spomen-obilježju poginulim borcima Republike Srpske izazvale su burne reakcije javnosti i otvorile pitanje granica ponašanja na mjestima kolektivnog sjećanja.
Centralno spomen-obilježje poginulim borcima Republike Srpske, mjesto je simbol žrtve, stradanje i kolektivnog sjećanja, posljednjih dana postalo je predmet rasprava na društvenim mrežama zbog fotografija "influenserki" koje ga koriste kao atraktivnu kulisu za objave na TikToku i Instagramu.
Fotografije nastale između kamenih ploča sa imenima poginulih boraca, uz izazovne poze i estetski sadržaj prilagođen društvenim mrežama, izazvale su ogorčenje dijela javnosti. Za mnoge građane, ovakvo ponašanje predstavlja ozbiljno narušavanje dostojanstva mjesta koje je podignuto kao simbol sjećanja na ljude koji su izgubili živote u ratu.
Jedan korisnik društvene mreže "X" javno je apelovao na institucije da reaguju i zaštite prostor spomen-obilježja od, kako navodi, "neprimjerenog ponašanja". U svom obraćanju pozvao je Gradsku upravu Banjaluka, Vladu Republike Srpske, Komunalnu policiju i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske da uvedu jasna pravila ponašanja i sankcionišu postupke koji vrijeđaju pijetet prema poginulim borcima.
Njegov apel otvorio je mnogo šire pitanje - gdje danas završava sloboda individualnog izražavanja, a gdje počinje obaveza poštovanja mjesta kolektivnog sjećanja?
U eri društvenih mreža gotovo svaki javni prostor postaje potencijalna scenografija za fotografisanje. Granice između privatnog performansa i javnog morala sve su tanje, a potreba za pažnjom i viralnim sadržajem često potiskuje osjećaj konteksta. Problem nije samo u jednoj fotografiji ili jednoj influenserki. Problem je u društvu koje sve češće prestaje da razlikuje spomenik od turističke atrakcije i mjesto pijeteta od pozornice za samopromociju.
Posebno zabrinjava činjenica da se ovakve scene dešavaju upravo na prostoru koji nosi imena poginulih ljudi. U mnogim evropskim državama ponašanje na memorijalnim lokacijama jasno je regulisano - od zabrane neprimjerenog fotografisanja do novčanih kazni za narušavanje reda i dostojanstva mjesta. Kod nas, međutim, još ne postoje precizna pravila niti kultura ophođenja prema memorijalnim kompleksima.
Istovremeno, treba priznati da odgovornost nije samo na pojedincima koji objavljuju ovakav sadržaj. Odgovornost je i na institucijama koje godinama nisu definisale način korištenja i zaštite prostora, niti su postavile jasna upozorenja i pravila ponašanja. Kada pravila ne postoje, granice određuju društvene mreže, a one gotovo uvijek favorizuju provokaciju i pažnju.
Centralno spomen-obilježje nije običan gradski plato niti dekor za estetske objave. Ono bi moralo ostati prostor tišine, poštovanja i sjećanja.
