Prema posljednjem izvještaju praćenja primjene preporuka revizije učinka Kancelarije za reviziju BiH, nijedna institucija iz uzorka nije zadovoljila sve standarde proaktivne transparentnosti.
"Institucije BiH ne obezbjeđuju potpunu transparentnost u svom radu. Pravo na pristup informacijama propisano regulativom, zahtijeva određene izmjene i dopune kako u pogledu usaglašavanja sa drugim zakonima tako i u pogledu proaktivnog prava na pristup informacijama," istaknuto je u ovogodišnjem izvještaju.
Naglašeno je da određeni broj institucija BiH ne ispunjava propisanu zakonsku obavezu u pogledu dostavljanja statističkih podataka po izvještaju Institucije ombudsmena za ljudska prava u BiH.
"Revizija je pokazala da institucije BiH ne obezbjeđuju zadovoljavajući nivo transparentnosti o svom radu, da pravo na pristup informacijama propisano regulativom zahtjeva određene izmjene kojima treba uvesti i obavezu proaktivnog informisanja te da je neophodno njegovo usaglašavanje sa drugim zakonima," navedeno je u Izvještaju.
Institucije BiH, dodaje se u Izvještaju, putem svojih službenih veb stranica ne obezbjeđuju uspješnu komunikaciju između javne administracije i javnosti.
Kada je u pitanju konkretna realizacija preporuka u oblasti transparentnosti, 2020. godine je u potpunosti realizovana svega jedna preporuka, djelimično tri preporuke, a u početnim aktivnostima se nalazi jedna preporuka.
Prema nedavnom istraživanju Kancelarije za reformu javne uprave BiH prikazani su konkretni primjeri netransparenstnosi institucija BiH.
Kako je tada rekao koordinator za reformu javne uprave, Dragan Ćuzulan još uvijek je prisutan određen broj problema kada je u pitanju transparentnost.
Samo 13 institucija je objavilo primanja zaposlenih (44 nije), analitički budžet su objavile 23 institucije (nije 34), revizorske izvještaje je objavila tek polovina institucija dok izvadak iz budžeta (tabelu iz Službenog glasnika) nije objavilo 30 institucija (opravdanje su pronašle u činjenici da ovaj prikaz budžeta objavljuje Ministarstvo finansija BiH).
Tendersku dokumentaciju nakon provedenog postupka kao i zaključene ugovore o zaštiti povjerljivih informacija objavljuje 33 posto institucija, odnosno samo 19 institucija.
Zakonski obavezne dokumente poput "Indeks registra" nije objavilo osam institucija, a Vodič za pristup informacijama tri institucije dok četiri institucije nisu objavile ni obrazac za podnošenje zahtjeva po Zakonu o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI).
Čak 44 institucije nemaju javne dostupne odgovore koje su davale po ZOSPI.
Po istom istraživnju, izjave o obavljenim konsultacijama svega 19 institucija objavljuje na svojim veb - stranicama, a 30 institucija ne objavljuje konkurse i oglase na njihovim veb - stranicama, a neki od njih opravdanje su potražili u činjenici da konkurse objavljuje Agencija za državnu službu BiH (ADS BiH).
Pravilnike o sistematizaciji ne objavljuje 27 institucija dok je 15 institucija navelo da nema organigram (šemu organizacije i hijerarhije) na veb stranici. Institucije i dalje ne objavljuju planove integriteta i to njih 23.