Nacrt zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu predložen je za dnevni red predstojeće sjednice Narodne skupštine RS koja će početi 9. februara.
Razlog za njegovo donošenje, kako se navodi u obrazloženju Vlade RS kao predlagača, je porast mobinga nad radnicima.
Kazne za uznemiravnje radnika u novom zakonskom rješenju kreću se od nekoliko stotina do 12.000 maraka, a pod uznemiravanjem se smatraju brojna ponašanja među kojima su i neprimjereno komentarisanje fizičkog izgleda, obraćanje uz viku i drugo.
Karakteristično je da se zakon ne odnosi samo na one koji su u radnom odnosu, nego i na one koji po bilo kojem osnovu učestvuju u procesu rada, ali i osobe koje traže zaposlenje, kao i na poslodavce.
Ovim zakonom uređuje se zaštita, postupak za ostvarivanje prava na zaštitu i druga pitanja od značaja za zaštitu od uznemiravanja na radnom mjestu.
Kako se navodi u tesktu nacrta, „uznemiravanje na radu je svako ponašanje prema radniku, grupi radnika ili poslodavcu, koje može nanijeti štetu fizičke, psihičke ili seksualne prirode“.
„Uznemiravanje na radu može biti jednokratno ili kontinuirano, aktivno ili pasivno postupanje, između radnika ili između radnika i pretpostavljenih, radnika nad pretpostavljenim ili upućeno od trećih lica s kojima radnik dolazi u kontakt u obavljanju svojih poslova“, istaknuto je.
Uznemiravanjem na radu smatraju se: fizički napad ili prijetnja napadom, verbalno napadanje, obraćanje uz viku, prijetnju ili vrijeđanje, neprimjereno javno komentarisanje ličnih osobina radnika, upućivanje vulgarnih komentara, neopravdano isključivanje radnika iz radnih i procesa donošenja odluka, postavljanje neadekvatno kratkih rokova za izvršenje posla ili neosnovano preopterećivanje radnika radnim zadacima, neosnovano kažnjavanje i drugo.
„Postupak za zaštitu od uznemiravanja na radu sprovodi se kod poslodavca, Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, nadležnog inspekcijskog organa i nadležnog suda“, stoji u novom zakonskom rješenju.
Iz Vlade RS objašnjavaju da je uznemiravanje na radu, bez obzira na svoje pojavne oblike (fizičko, psihičko ili seksualno uznemiravanje, mobing) u porastu.
„Prema podacima u godišnjim izvještajima Ombudsmana za ljudska prava BiH, od 2015. godine do danas postoji trend rasta slučajeva mobinga. U tom smislu, ombudsmani primjećuju da je konstantan visok broj žalbi na mobing, uz konstataciju da prema njihovim procjenama ovi podaci i dalje ne predstavljaju stvaran prikaz, jer ima neprijavljenih slučajeva, zbog generalnog nepovjerenja, kao i zbog straha od eventualnih negativnih posljedica po status žrtava“, obrazlaže se u razlozima za donošenje spomenutog nacrta zakona.
Takođe, dodaje se da normativni okvir za zaštitu od uznemiravanja na radu u Republici Srpskoj ne omogućava dovoljan stepen zaštite, jer je ta materija samo djelimično regulisana Zakonom o radu.