Srpske porodice Svetog Trifuna slave kao krsnu slavu.
Pravoslavni vjernici i Srpska pravoslavna crkva danas obilježavaju Svetog Trifuna. Ovaj svetac, Sveti Trifun, živeo je u 3. vijeku nove ere u Maloj Aziji. Legenda kaže da je imao čudotvorni dar liječenja i da je njime uspio da "od zlog duha" izliječi ćerku rimskog cara Gordija.
Srpske porodice Svetog Trifuna slave kao krsnu slavu. Mole mu se da zaštite polja od poplava, grada i raznih vremenskih nepogoda.
Postoji vjerovanje, ako na Trifundan pada snijeg ili kiša, biće kišna i rodna godina, ako je vedro, godina će biti sušna i nerodna. Na današnji dan vinogradari idu u vinograde, orezuju lozu i vinom zalivaju čokote, da bi time povratili vinogradu malaksalu snagu, poslije dugog zimskog perioda.
Vinogradari u Srbiji najviše slave ovog sveca pošto vjeruju da će im on zaštititi vinovu lozu od svih insekata.
Vinogradari kažu da "valja" da se na današnji praznik poreže barem jedan čokot vinove loze i zalije vinom - da godina bude rodna, a od jeseni vino slatko. Zbog ovog običaja, u istočnoj Srbiji Svetog Trifuna zovu i Orezač ili Zarizoj.
Vjeruje se da ako na Trifundan pada snijeg ili kiša, biće kišna i rodna godina. Ako je vedro, godina će biti sušna i nerodna. Vjeruje se, takođe, da poslije ovog dana zima polako počinje da popušta - to Sveti Trifun na svoj praznik pobode u zemlju ugarak i snijeg počne da se topi.
Sa ovim danom stiže proljeće, da se budi priroda i najuzvišenije osjećanje kod ljudi, ljubav.
Dan zaljubljenih
Običaj da se 14. februara slavi praznik zaljubljenih potiče iz vremena antičke Grčke i Rima, kada su slavljena božanstva plodnosti i zaštitnici svetosti braka.
Na Dan zaljubljenih, (Valentinovo), običaji su različiti i sve više se vezuju za potrošačko društvo, dok se u pravoslavnim hramovima i u pravoslavnim domovima na Trifundan poštuje pretežno vekovna tradicija crkve.
(Mondo)