• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Upućena inicijativa entitetskim vladama za jeftinije lijekove u BiH

Autor Vesna Kerkez

Udruženje "Misli dobro" iz Banjaluke uputilo je inicijativu entitetskim vladama i nadležnim ministarstvima zdravlja za uvođenje diferencirane maloprodajne marže na lijekove, čijim usvajanjem bi došlo do pojeftinjenja lijekova u BiH, posebno onih skupljih.

 Udruženje Misli dobro traži smanjenje marže na lijekove u BiH  Izvor: Mondo/Željko Svitlica

Prema prijedlogu Udruženja, najviša maloprodajna marža na lijekove do pet KM iznosila bi 25 odsto, na lijekove čija je cijena od pet do 10 KM maksimalna marža iznosila bi 20 odsto, dok bi na lijekove čija je cijena od 10 do 30 KM marža mogla biti najviše 15 odsto.

Inicijativa podrazumijeva da maksimalna maloprodajna marža na lijekove čija je cijena između 30 i 130 KM može biti 10 odsto dok za lijekove iznad 130 KM maksimalna marža može iznositi najviše do 20 KM, saopšteno je iz ovog udruženja.

Iz Udruženja su naveli i podatak da je maksimalna maloprodajna marža u Republici Srpskoj na lijekove 18 odsto, a u Federaciji BiH čak 25 odsto.

Prema ovom prijedlogu najviša maloprodajna marža na lijekove do 5 KM iznosila bi 25 odsto, na lijekove čija je cijena od 5 do 10 KM maksimalna marža iznosila bi 20 odsto, dok bi na lijekove čija je cijena od 10 do 30 KM marža mogla biti najviše 15 odsto.

Inicijativa podrazumijeva da maksimalna maloprodajna marža na lijekove čija je cijena između 30 i 130 KM može biti deset odsto dok za lijekove iznad 130 KM maksimalna marža može iznositi najviše do 20 KM. Takođe, usvajanjem ove inicijative ukinula bi se i tzv. „farmaceutska usluga“ jer njome je definisano da na lijekove koji se finansiraju iz fondova zdravstvenog osiguranja maksimalna maloprodajna marža može iznositi 12 odsto.

„Trenutno, fondovi zdravstvenog osiguranja plaćaju tzv „farmaceutsku uslugu“ koja zavisno od entiteta i kantona iznosi od 1 KM do čak 1,95 KM. U praksi to znači da fondovi zdravstvenog osiguranja apotekama za svaki lijek izdat na recept i na teret fonda, umjesto marže, plaćaju tu „farmaceutsku uslugu“ po osnovu čega se iz fondova u apoteke sliju desetine miliona KM“, rekli su u Udruženju Misli dobro.

U ovom Udruženju naglašavaju da se inicijativom koju su uputili, ne traži ništa što već ne postoji u regionu, tačnije u Hrvatskoj i Srbiji gdje su marže takođe diferencirane i gdje građani plaćaju niže cijene lijekove, posebno onih skupljih.

„Na tržištu lijekova u Bosni i Hercegovini vlada haos, što očigledno odgovara pojedincima posebno veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka. Neko, tačnije vlasti su im omogućile da rade to što rade, a posljedica toga je da građani BiH plaćaju najviše cijene lijekova u regionu. Kakvo je stanje na tržištu lijekova možda najbolje pokazuje podatak da je maksimalna maloprodajna marža u Republici Srpskoj na lijekove 18 odsto, a u Federaciji BiH čak 25 odsto. Za tržište koje se predstavlja kao jedinstveno i koje funkcioniše na istom ekonomskom prostoru to nije normalno“, smatraju u Udruženju Misli dobro.

Podsjećanja radi, Udruženje Misli dobro izradilo je analizu „Realna cijena lijekova“ koja je pokazala da je devet, od posmatranih trinaest lijekova iz grupe deset najprodavanijih lijekova u Bosni i Hercegovini, najskuplje u regionu i da odgovornost za to snose svi nivoi vlasti. Isto tako, analiza je pokazala da je regulativa koja postoji u Bosni i Hercegovini u isključivom interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka i najviše na štetu građana Bosne i Hercegovine.

Analiza je urađena u okviru projekta „Realna cijena lijekova“ koga realizuje Udruženje građana Misli dobro i predstavlja dio šireg projekta „Podrška građanima u borbi protiv korupcije“, koji implementiraju Centri civilnih inicijativa kao glavni implementator uz finansijsku podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

(MONDO)

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE