Srpska pravoslavna crkva sutra, 8. novembra slavi dan Svetog velikomučenika Dimitrija. Praznik je poznatiji u narodu kao Mitrovdan, a nalazi se na petom mjestu na listi najvećih srpskih slava prema broju onih koji ga slave.
Mitrovdan je nepokretni ili stajaći praznik, što znači da je uvijek istog datuma - 8. novembra po novom ili 26. oktobra po starom kalendaru - i obilježen je u crkvenom kalendaru crvenim slovom. Svetom Dimitriju su u srednjovekovnoj Srbiji posvećeni mnogobrojni hramovi uključujući i crkvu u Pećkoj patrijaršiji i kapelu u manastiru Visoki Dečani.
U srpskom narodu Mitrovdan je jedna od većih slava, krsno ime nekih esnafa, ali i dan održavanja zavjetine u mnogim mjestima. Narodna vjerovanja kažu da bi uoči Mitrovdana i Đurđevdana svako trebalo da bude kod svoje kuće, jer ko tada ne bude u svom domu, taj će preko cijele godine noćivati po tuđim kućama.To se ujedno smatra i najvažnijim mitrovdanskim običajem.
Nekada je Mitrovdan bio poznat i kao dan kada su se hajduci rastajali da bi negde prezimili zimu i ponovo se sastali na Đurđevdan sljedeće godine. Zato se u narodu kaže: "Đurđev danak hajdučki sastanak, Mitrov danak, hajdučki rastanak". Navodno se po današnjem vremenu može zaključiti i kakva će biti predstojeća zima. Ako danas bude mraza, očekuje nas duga i hladna zima sa mnogo snijega, ali ako je vedro nebo - zima će biti blaža. Postoji i vjerovanje da uoči Mitrovdana moraju da budu završeni svi veliki poslovi, naročito veliki radovi na polju i druge stvari koje se rade napolju.
Mitrovdan je praznik posvećen Dimitriju Solunskom, antičkom zapovjedniku Soluna koji je odbio da izvrši naređenje cara Maksimilijana o progonu hrišćana i javno je propovedao tu vjeru kao jedinu pravu. Zbog toga je bačen u tamnicu gdje je mučen i pogubljen. Tajno je sahranjen, a prema predanju, njegov grob je odisao bosiljkom i smirnom, pa je zbog toga prozvan Mirotočivi.
(Mondo)
