Centar za životnu sredinu iz Banja Luke podnio je tužbu protiv Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske koje je, kako tvrde, izdalo obnovljenu ekološku dozvolu za malu hidroeletranu Duboka na istoimenoj rijeci.
Navode da je rijeka Duboka je pravi prirodni biser koji bi mogao doživjeti značajnu devastaciju ukoliko se ostvare namjere privatne kompanije „DSM ELEKTRUS“ d.o.o. Kotor Varoš da gradi malu hidroelektranu.
"U ovom kontraverznom projektu, od samog početka, stvari nisu postavljene na svoje mjesto; ne postoji vodna dozvola bez koje se projekat ne može realizovati, građevinska dozvola je prestala da važi, te ne postoji Studija uticaja na životnu sredinu pa tako nisu ni sagledani značajni aspekti uticaja izgradnje mini-hidro elektrane na ovo područje", kažu iz Centra za životnu sredinu (CZZS).
Ističu da je, prema izmjenama i dopunama Prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine, područje vodotoka Duboke predviđeno za zaštitu, a što u izdatim dozvolama nije navedeno, a planirana trasa cjevovoda od vodozahvata do mašinske zgrade prolazi kroz privatne parcele za koje nisu riješeni imovinsko pravni odnosi.
"Posebno je zabrinjavajuća činjenica da se opština Kotor Varoš, niti u jednom trenutku nije javno oglasila povodom ovog projekta, iako su mještani, građani opštine Kotor Varoš, nekoliko puta izrazili javno negodovanje povodom planirane izgradnje mHE Duboka. U obnovljenoj ekološkoj dozvoli navedena dužina cjevovoda iznosi 1.780 metara i podrazumijeva prolaz kroz parcele za koje nisu riješeni imovinsko pravni odnosi", navode u CZZS.
Prema riječima Ratka Pilipovića, pravnika iz Centra za životnu sredinu, ova dužina navedena je i u vodnoj saglasnosti i ekološkoj dozvoli, ali bitna razlika između ta dva dokumenta je u parcelama kroz koje cjevovod prolazi.
„Prema situaciji na terenu, prolazak cjevovoda kroz parcele navedene u ekološkoj dozvoli podrazumijeva njegovo proširenje na skoro 3000 metara Sama promjena dužine cjevovoda podrazumijeva i promjenu drugih tehničkih stvari kao što su snaga turbine, dimenzije mašinske zgrade, pa ako se u postupku dokaže da su navodi iz tužbe tačni, to će podrazumijevati ukidanje svih do sada izdatih dozvola i ponovno pokretanje pojedinih postupaka, što uključuje i postupak dodjele koncesije“, navodi Pilipović.
Tomo Dubovčanin, jedan od osnivača Koalicije za zaštitu rijeke Duboke ističe da se u ovom projektu pojavljuje niz malverzacija od strane različitih institucija, te da je od samog početka loše postavljen.
„Mi smo kao mještani i ljudi koji su odrasli na Dubokoj, spremni da sa Republičkom zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS zajedno obiđemo teren kako bi se svi uvjerili da ovo područje posjeduje prirodne vrijednosti i bogatstva od kojih kompletna lokalna zajednica ima koristi i da radi toga, mještani i šira javnost neće dozvoliti stavljanje Duboke u cijevi radi privatnih interesa. Primjera radi, pošto se moja kuća nalazi na parceli gdje počinje šumski put prema vodopadu Skakavac, mogu slobodno reći da ovo mjesto godišnje posjeti do nekoliko hiljada ljudi koji iza sebe ostave desetine hiljada maraka od čega korist ima lokalna zajednica“, navodi Dubovčanin.
Centar za životnu sredinu naglašava da je zaštita i očuvanje vodotoka Duboka u najvećem interesu opštine Kotor Varoš, jer predstavlja značajnu turističku atrakciju što su mnogobrojna planinarska udruženja i lokalno stanovništvo prepoznali. Tvrde da bi zaštita ovog područja i održivo upravljanje donijelo mnogo više benefita za lokalnu zajednicu, nego gradnja mini - hidro elektrane.
(Mondo)
