Staza kojom će se kretati učesnici marša duga je 22 kilometra, a završiće se u naselju Stog kod Vozuće u opštini Zavidovići. Riječ o kamionskom putu kojim su se Srbi iz Vozuće i doline Krivaje povlačili pred pripadnicima takozvane Armije BiH.
Deset autobusa sa učesnicima marša "Stazom egzodusa 2024" krenulo je iz Doboja ka Tumarama u Federaciji BiH, odakle će pješačiti 22 kilometara takozvanim kamionskim putem do Stoga, u znak sjećanja na 29 godina od stradanja i progona 1.920 srpskih porodica sa područja Vozuće, doline rijeke Krivaje i južnog Ozrena.
Autobusi sa učesnicima koji dolaze i iz Dervente, Modriče, Vukosavlja, Prnjavora, Srpca, Bijeljine i Beograda kretaće se na relaciji Doboj-Gračanica-Lukavac-Modrac-Turija–Tumare, rekao je Srni predsjednik Zavičajnog udruženja Zavidovićani sa sjedištem u Doboju Zoran Blagojević.
Blagojević je potvrdio da je od nadležnih federalnih policijskih stanica u Lukavcu, Banovićima i Zavidovićima obaviješten da će obezbjeđivati manifestaciju, za koju se nada da će proći mirno, dostojanstveno i bez provokacija.
On kaže da Srbi, koji su nekada živjeli na tom području, svakog 10. septembra organizuju marš "Stazom egzodusa", sa kojeg već godinama pozivaju one koji znaju da kažu gdje su tijela 129 nestalih Srba sa tog područja, zahtijevaju da Institut za nestala lica BiH ne politizuje pronalazak nestalih Srba, kao i da nalogodavci i izvršioci stravičnih zločina budu sankcionisani.
Blagojević je istakao da je riječ o humanim i civilizacijskim zahtjevima i da se u znak dobre volje Srbi uzdržavaju od tenzija, pa učesnici završavaju marš "Stazom egzodusa" kod Crkve Svetog Đorđa u Stogu, a ne u Vozući, gdje im je zabranjeno, a gdje istovremeno bošnjačka udruženja proslavljaju protjerivanje Srba.
Prema pogramu obilježavanja, predviđen je u 6.00 časova polazak autobusa iz Doboja sa učesnicima marša na relaciji Doboj-Gračanica-Lukavac-Modrac-Turija–Tumare.
U 7.30 časova pedviđeno je okupljanje učesnika u naselju Tumare kod crkve i služba u crkvi, a u 8.00 časova polazak postojećom stazom kamionskog puta maršutom Tumare-Brijesnica Gornja-Kvrga Malčići-Borovci–Lozna–Stog.
Staza kojom će se kretati učesnici marša duga je 22 kilometra, a završiće se u naselju Stog kod Vozuće u opštini Zavidovići. Riječ o kamionskom putu kojim su se Srbi iz Vozuće i doline Krivaje povlačili pred pripadnicima takozvane Armije BiH.
Dolazak i okupljanje učesnika kod Crkve Svetog Đorđa planirano je između 14.00 i 15.00 časova.
Tu je predviđena liturgija i paljenje svijeća za poginule i nestale, polaganje vijenaca, prigodno obraćanje zvanica i domaćina, ručak za učesnike marša i goste.
U 18.00 časova je polazak sa obezbijeđenim autobusom i vozilima prema Doboju.
Srbi iz Vozuće protjerani su sa vjekovnih ognjišta u ofanzivi takozvane Armije BiH pod nazivima "Uragan", "Farz" i "Badr el Bosna".
Masovno stradanje Vozućana dogodilo se od 10. do 24. septembra 1995. godine usljed ofanzive 23.000 muslimanskih vojnika Drugog i Trećeg korpusa takozvane Armije BiH i odreda "El mudžahedin", te NATO bombardovanja potpomognutog njihovim jedinicama za brza dejstva, kao i pakistanskog kontingenta međunarodnih mirovnih snaga.
Tada je spaljeno više od 30 srpskih sela, protjerano 1.920 srpskih porodica sa 7.680 članova, ubijeno 459 boraca Vojske Republike Srpske i civila, dok se za većim brojem još traga.
Padom Vozuće, okončano je protjerivanje i etničko čišćenja Srba sa područja zeničke regije, započeto 1992. godine.
Zbog stravičnih zločina nad Srbima Vozuće i Zavidovića trenutno su osućeni samo ratni zločinac i nekadašnji načelnik Generalštaba tzv. Armije BiH Rasim Delić na tri godine pred Haškim tribunalom, kao i ratni zločinac, komandant Trećeg korpusa tzv. Armije BiH Sakib Mahmuljin, koga je Apelaciono vijeće Suda BiH pravosnažno osudilo na osam godina zatvora, koje ne izdržava nakon bjekstva iz BiH.
Mahmuljin je jedan od devetnaest identifikovanih i djelimično identifikovanih lica, pripadnika tzv. Armije BiH i stranih dobrovoljaca protiv kojih su podnesene krivične prijave o zločinima počinjenim nad Srbima na području Ozrena i Vozuće u julu i septembru 1995. godine.
SRNA
