U Beču se danas održava Svetosavski bal, koji predstavlja najprestižnije okupljanje srpske zajednice u glavnom gradu Austrije i istovremeno je dio čuvene bečke balske sezone i svetosavskih svečanosti.

Zvanični program Svetosavskog bala, koji se održava u palati Hofburg i ove godine obuhvata spoj dvije kulture i na njemu se izvode kako bečki valcer, tako i tradicionalne srpske igre. Svetosavski bal se održava 26-ti put u Beču.
Operske arije i šansone su dio balskog programa kao i neizostavni „Srpski kadril“ Johana Štrausa Mlađeg. Svetosavski bal godinama unazad okuplja građane srpske zajednice u dijaspori, a ove godine među izvođačima će biti Etno grupa Trag u pratnji Simfonijskog orkestra Srpskog narodnog pozorišta, Eparhijski mješoviti hor „Kornelije Stanković“, pjevač Saša Vasić i Big bend Novi Sad, Robert Pešut „Manifiko“ i bend, ali i brojni drugi, prenosi Glas Srpske.
Na događaju u Beču održaće se i dobrotvorna aukcija sa ciljem prikupljanja sredstava za kupovinu kuće porodici Dukić iz Srbije, a taj humanitarni projekat realizuje se u saradnji sa organizacijom „Srbi za Srbe“.
Među balskim gostima su i gosti iz sfere kulture, obrazovanja i nauke, diplomate, sveštenstvo, ali i studenti i brojni drugi građani kako srpske tako i austrijske nacionalnosti.
Ideja za organizovanjem ovakvog bala nastala je kada je društvo „Johan Štraus“ zatražilo podršku srpskih privrednika u Austriji za štampanje sabirnih djela Johana Štrausa, u okviru kojih se nalazio i „Srpski kadril“.
Tragajući za istorijatom nastanka te kompozicije došlo se do podatka da je knez Miloš Obrenović, koji je od 1842. godine živio u Beču i posjećivao bečke balove, dao nalog Štrausu Mlađem da napiše muziku za tadašnji Slavenski bal.
Tako je nastala kompozicija „Srpski kadril“, a ista je prvi put izvedena u Beču 1846. godine.
Miloš Obrenović je Slavenskim balom želio da okupi Srbe koji su u to vrijeme živjeli i radili u austrijskoj prijestonici, a među njima su bili Vuk Stefanović Karadžić i Branko Radičević.
Prvi put 1998. godine u Beču je obnovljena tradicija Slavenskog bala ali pod nazivom „Svetosavski bal“, po prvom srpskom arhiepiskopu i prosvjetitelju Rastku Nemanjiću - Svetom Savi.
Svetosavskom balu u Beču prisustvuje i predsjednik RS Milorad Dodik.
(MONDO)