Centar za životnu sredinu i UG "Dolina Plive" podnijeli su tužbe protiv rješenja Ministarstva energetike i rudarstva RS kojim se investitoru "SNK Metali" odobrava produženje istražnog roka za izvođenje geoloških istraživanja na istražnom prostoru "Jezero".
Kako su saopštili iz CZZS, saznanje o produženju roka tužioci su dobili posredstvom obavještenja Opštine Jezero od 21. januara 2025. godine, u kojem se javnost informiše o prijemu rješenja Ministarstva kojim se investitoru istražni rok produžava za naredne tri godine, i to do 4.3.2028. godine.
Inače, dok je dostava relevantne dokumentacije u vezi ovog projekta još uvijek predmet sudskih postupaka, uz pravnu pomoć Centra, i mještani okupljeni oko UG “Dolina Plive” su tražili zaštitu svojih prava.
"U slučaju Jezera smo i ranije tražili da nam se dostavi projektna dokumentacija kako bi javnost dobila uvid u to šta se istražuje. Kroz četiri presude u korist Centra, to je naložio i Sud, a mi i javnost tu dokumentaciju i dalje nemamo, pa se postavlja i pitanje šta se to krije ako se tvrdi da su to sve društveno odgovorne kompanije i transparentne institucije Republike Srpske", izjavio je Vladimir Topić, koordinator programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.
Mirela Hajder iz Udruženja građana "Dolina Plive" iz Jezera, koje nastavlja pravnu borbu za opstanak na svome ognjištu ističe da istraživanja rudnih nalazišta često brzo vode ka otvaranju rudnika, što potvrđuju primjeri iz Srbije, gdje su brojni stanovnici bili, zbog toga, primorani na iseljavanje.
"Osim raseljavanja, rudarska eksploatacija dovodi i do povećanog rizika po zdravlje stanovništva, uključujući učestaliju pojavu malignih oboljenja. Potencijalno otvaranje rudnika u blizini korita Plive i Jošavke imalo bi dalekosežne posljedice na život u okolnim naseljima, od Jajca do Banjaluke i šire. Izgradnja rudne infrastrukture trajno bi narušila ekosistem ovog područja, ugrozila kvalitetu zraka i vode te nepovratno uništila prirodne ljepote koje su obilježje ovog kraja", poručila je Mirela Hajder.
Pored sumnje u blagovremenost zahtjeva, tužioci su u svojim tužbama istakli i druge nedostatke. Naime, sporan je način na koji je Ministarstvo utvrdilo uslove čije ispunjenje je bitno za produženje roka. Kako je potrebno da je izvršeno najmanje 75% istraživanja, iz rješenja nije vidljivo koji je stepen realizacije projekta, te, ukoliko je taj stepen manji, da li je bilo opravdanih razloga spriječenosti.
Međutim, najspornija je činjenica to što je Ministarstvo propustilo da utvrdi da su bitno primijenjeni uslovi na osnovu kojih su istraživanja prvobitno odobrena, u odnosu na uslove pod kojima se ona produžavaju.
Naime, tokom 2024. godine, uprkos učešću šire javnosti i protivljenju suštinskim izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima, zakonodavni postupak je ipak proveden, i praktički “novi” zakon je na snazi od jula 2024. godine. Naime, najveća dozvoljena količina mineralne sirovine koja se mogla uzeti s ciljem ispitivanja kvaliteta i hemijsko-tehnoloških svojstava, po ranijem zakonu iznosila je do 200m³. Izmjenama i dopunama zakona, za metalične mineralne sirovine, kao u konkretnom slučaju, dozvoljene količine sada iznose do 2.000 tona po jednom tehnološkom tipu.
"Rješenjem se investitoru sada dozvoljava izuzimanje navedenih količina za najmanje pet tehnoloških tipova, te se postavlja legitimno pitanje koje su to zbirne količine materijala koje korespondiraju sa znatnim povećanjem obimom prava, te kakve bi to zapravo posljedice moglo imati. Ministarstvo je dakle potpuno zanemarilo činjenicu suštinske izmjene zakona, čime, s jedne strane, investitora dovodi u bitno povoljniju poziciju, a sa druge, interese i prava tužitelja vjerovatno izlaže srazmjerno većim štetnim uticajima", izjavio je Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra.
U tužbama je ukazano i da se kod Ustavnog suda Republike Srpske očekuje postupak ocjene ustavnosti spornih izmjena i dopuna zakona, po inicijativi Centra za životnu sredinu. Ustavni sud je prihvatio prijedlog za prioritetno odlučivanje, te se ubrzo očekuje odluka.
"Kako bi za konkretni slučaj bilo cjelishodno konsultovati odluku Ustavnog suda, jer se tiče ustavnosti zakona na osnovu kojeg je Ministarstvo izdalo sporno rješenje, Centar je uz tužbu podnio i zahtjev za odlaganje izvršenja u roku do 60 dana, o kojem bi sud trebao da odluči u hitnom postupku", zaključio je Skomorac
