Poljska vlada je saopštila da će suspenzija biti primjenjena privremeno samo na osobe koje predstavljaju prijetnju po državnu bezbjednost, a da će izuzeci biti primjenjivani za maloljetnike bez pratnje, trudnice, starije ili bolesne osobe.
Vlada Poljske privremeno će suspendovati pravo migranata koji stižu u Poljsku preko granice sa Bjelorusijom da podnose zahtjev za azil, potvrdio je premijer Donald Tusk, objavivši odluku o usvajanju kontroverznog zakona koji je potpisao predsjednik Poljske Andžej Duda koji smatra da je jačanje bezbjednosti na granicama neophodno. Ova odluka će omogućiti poljskim vlastima da suspenduju pravo na azil u periodu do 60 dana.
Zakon je, međutim, naišao na oštre grupe za ljudska prava, uključujući Human Rights Watch (HRW) navodeći da bi EU trebalo da pokrene pravne mjere protiv Poljske ukoliko se zakon primjeni.
HRW je prošlog mjeseca pozvala poljski parlament da odbije prijedlog zakona, ističući da je u "suprotnosti sa međunarodnim obavezama Poljske" i da bi mogao efektivno potpuno da zatvori granicu Poljske sa Bjelorusijom gdje poljske vlasti već sprovode nezakonita i nasilna protjerivanja migranata, prenosi BBC.
Poljska vlada je ranije saopštila da će suspenzija biti primjenjena privremeno samo na osobe koje predstavljaju prijetnju po državnu bezbjednost, a da će izuzeci biti primjenjivani za maloljetnike bez pratnje, trudnice, starije ili bolesne osobe i za one koji su izloženi stvarnom riziku ukoliko budu vraćeni u zemlju iz koje su pobjegli.
EU priprema novi plan
Evropska unija želi efikasnije da suzbija ilegalne migracije novim prijedlozima koji predviđaju brže deportacije i uspostavu centara izvan teritorija EU u koje bi se slalo migrante kojima je odbijen zahtjev za azilom, piše Evropska novinska redakcija (ENR). Dok neke vlade zagovaraju još strože mjere, kritičari upozoravaju da bi taj plan mogao dovesti do povreda ljudskih prava i pravnih bitaka.
Pitanje vraćanja migranata kojima je odbijen azil godinama izaziva burne rasprave u Evropskoj uniji. Mnoge države članice uporno pozivaju na strožija pravila za brže vraćanje odbijenih migranata u njihove zemlje porijekla. Predvođeni vladama Švedske, Italije, Danske i Holandije, čelnici EU pozvali su u oktobru da se hitno donese novi zakon koji bi omogućio brže vraćanje odbijenih migranata i zatražili da Evropska komisija razmotri "inovativne" načine za suzbijanje iregularnih migracija.
Komisija je odgovorila da planira strožija pravila za deportaciju i strožije kontrole, sve u cilju bržeg vraćanja migranata kojima je odbijen azil i drugih migranata koji nemaju pravo da ostanu u EU. Prema Komisiji, samo se oko 20 odsto ljudi kojima je naređeno da odu zapravo vrate u svoju zemlju porijekla.
"S novim sistemom vraćanja osiguraćemo da oni koji nemaju nikakvo pravo da ostanu u EU zaista budu vraćeni", rekao je evropski povjerenik za migracije Magnus Bruner.
Kako se članice EU bore protiv ilegalnih migracija?
Nova austrijska vlada naredila je momentalno obustavljanje spajanja porodica za azilante u nastojanju da suzbije veliku zabrinutost javnosti zbog imigracije koja podstiče jačanje podrške krajnjoj desnici. Pozivajući se na krizne odredbe EU koje se odnose na nacionalnu bezbjednost, tročlana vladina koalicija objavila je da privremeno zamrzava sva prava za članove porodica ljudi kojima je u Austriji odobren azil.
"Kapacitet Austrije i njenog sistema da prima ljude ima granice. Zbog ogromnog priliva ljudi, ti sistemi su već na punom kapacitetu ili su već premašili svoje kapacitete", saopštila je vlada na čelu s kancelarom Kristijanom Stokerom iz Narodne stranke (OVP).
Gornji dom švajcarskog parlamenta podržao je predlog za intenziviranje graničnih kontrola da bi se smanjila ilegalna imigracija i obuzdao prekogranični kriminal. Predlog, koji je već prošao donji dom, poziva vladu da pojača kontrolu kratkoročno i srednjoročno i da bude energičnija u protjerivanju ljudi bez važeće boravišne dozvole koji ne podnose zahtev za azil, prenio je Rojters.
U prijedlogu se navodi i da bi trebalo uzeti u obzir korake koje su preduzele susjedne zemlje, ali je upozoreno na "sistematsku kontrolu" svakoga ko ulazi u Švajcarsku, a mogao bi da naškodi ekonomiji.
Prijedlozi koje u Bundestagu želi da staviti na dnevni red kandidat za kancelara konzervativnih njemačkih stranaka CDU i CSU, budući kancelar Njemačke Fridrih Merc, izazivaju podjele među strankama demokratskog centra i izazivaju ogorčenje preostalih stranaka u vladi - socijaldemokrata i Zelenih. Nakon što su u bavarskom gradu Ašafenburgu dve osobe ubijene u napadu nožem, a osumnjičeni napadač potiče iz Avganistana, Merc je predstavio pet tačaka za znatno strožu politiku azila i migracija.
Da je tema azila i migracija od velike važnosti građanima Nemačke, pokazuju i ankete poput ARD-Dojčlandtrenda, koje su sprovedene nakon napada u Magdeburgu, ali pre krvoprolića u Ašafenburgu.
Što se tiče zemalja koje su glavna odredišta tražilaca azila, Nemačka je ostala na vrhu sa više od 237.000 prijava u 2024. Međutim i ovakav rezultat predstavlja pad od 29 posto u odnosu na 2023. godinu. Nakon Njemačke slijede Španija (165.767 zahteva), Italija (158.867), Francuska (158.730), Grčka (73.688), Belgija (39.206) i Holandija (33.437) kao glavne destinacije.
(EUpravo zato.rs)
