Šta se to tačno dogodilo u utorak u 17 časova i 30 minuta na području Bugojna, kao i prije mjesec dana u noćnim satima, za sada, niko ne zna objasniti. Zagonetno, kratko, ali jako podrhtavanje tla, praćeno zvukom koji podsjeća na detonaciju, uznemirilo je stanovnike.
Nikakva detonacija, pak, nije registrovana niti je zabilježena materijalna šteta. Zanimljivo je da su uređaji Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) u utorak, u 17 časova i 28 minuta zabilježili potres s epicentrom u Bugojnu, magnitude od 2,8 i s intenzitetom od tri stepena Merkalijeve skale. Takve potrese, obično, registruju samo instrumenti.
Međutim, kako je kazala seizmolog Amra Krehić, potres koji su registrovali uređaji FHMZ-a u Bugojnu nije prirodni, gdje se tektonske ploče pomjeraju.
"Bila je, dakle, neka vrsta potresa, ali ne prirodnog. To možemo nazvati vještačkim zemljotresom, a šta ga je prouzrokovalo nije u našoj nadležnosti. Da nije riječ o prirodnom podrhtavanju tla, može se vidjeti prema zapisima koje su registrovali naši uređaji", kazala je Krehić.
Ona je podsjetila na to da je seizmički najviše aktivno područje istočne i zapadne Hercegovine, dio centralne Bosne i područje oko Banjaluke.
U vezi s ovom neobičnom, misterioznom pojavom juče se oglasio načelnik Bugojna Edin Mašić, koji je zatražio pomoć nadležnih instanci.
Mašić je rekao kako im je u vezi s podrhtavanjem tla od prije mjesec rečeno kako je moguće da se radilo o gorskom udaru, a posljednje je, opisao nam je, djelovalo poput detonacije.
Odmah je, kaže, kontaktirao policijsku stanicu, civilnu zaštitu i sve druge službe, međutim, utvrđeno je da nisu zabilježene bilo kakve aktivnosti na deminiranju, radnje povezane s eksplozivnim napravama ili slično.
"Ništa vidljivo nema. Nema prijavljene štete, nema, jednostavno, dokaza da se bilo šta legalno ili nelegalno radilo, od "Binasa" do starog kamenoloma koji se ne koristi već 30 godina. Sve su naše službe, civilna zaštita i policija provjerili", rekao je Mašić.
Zbog svega su, kazao je, prema FHMZ-u uputili zahtjev za instaliranje pokretnih seizmoloških uređaja, a obavijestili su i sve druge organe s molbom da se iznađe rješenje za ovaj problem koji kod stanovnika Bugojna izaziva zabrinutost.
"Ne preostaje nam ništa drugo nego da čekamo šta će stručnjaci reći, jer mi smo o tom pitanju nemoćni", zaključio je Mašić.
U dokumentu Procjena ugroženosti Opštine Bugojno od prirodnih i drugih nesreća od 2018. godine navedeno je da se na tom području najjači zemljotres intenziteta šest stepeni Merkalijeve skale dogodio 13. avgusta 1984. godine.
Statistički gledano, veći dio područja opštine Bugojno je relativno mirne seizmičke aktivnosti koja ne prelazi sedam stepeni Merkalijeve skale, navodi se.
(Avaz/Mondo)
