Pojedini radari mogu da mjere brzinu vozila koja se udaljavaju od njih, a ne samo onih koja im se približavaju.
Klasični prenosni radari mogu tehnički da mjere brzinu i na udaljenosti većoj od 500 metara. U praksi se, međutim, mjerenje i snimanje prekršaja često obavljaju sa oko 150 do 300 metara, između ostalog kako bi se na snimku jasno vidjela registracija vozila.
Ipak, ovo pravilo ne važi za sve uređaje.
Kada su u pitanju klasične fiksne kamere po gradovima, one vas najčešće "hvataju" na znatno manjoj udaljenosti, uglavnom od 10 do 100 metara ispred samog stuba.
Koliko daleko mogu da mjere laserski radari?
Laserski uređaji mjere brzinu na osnovu laserskih impulsa koji se odbijaju od vozila.
Kod klasičnih prenosnih uređaja tehnički domet može biti veći od 500 metara. Ipak, to ne znači da se svaki prekršaj snima sa te udaljenosti. Takođe, treba imati na umu da policija danas koristi i moderne automatske sisteme i takozvane "super radare". Oni mogu sami, bez zaustavljanja saobraćajca, da snime više traka odjednom i uslikaju vas ne samo zbog brzine, već i ako niste vezali pojas ili ako pričate na telefon.
Da li radar može da vas snimi kada ga već prođete?
Da, u zavisnosti od uređaja i načina mjerenja. Pojedini radari mogu da mjere brzinu vozila koja se udaljavaju od njih, a ne samo onih koja im se približavaju. To je predviđeno i pravilima za određene vrste mjerenja.
Zato nije sigurno pretpostaviti da ste izbjegli snimanje samo zato što ste prošli pored policijskog vozila ili kamere.
Kako funkcioniše mjerenje prosječne brzine?
Za razliku od uređaja koji mjere brzinu u određenom trenutku, sistemi za prosječnu brzinu računaju koliko je vremena vozilu potrebno da pređe poznatu dionicu puta.
Ako je poznata dužina dionice i vrijeme između dvije kontrolne tačke, brzina se izračunava djeljenjem pređenog puta vremenom. Vozači često misle da se ova brzina mjeri samo od jedne do druge naplatne rampe. Kamere vas na auto-putu mogu provjeravati na više mjesta duž cijele rute, kao što je slučaj u Srbiji. Na taj način sistem može da utvrdi da li je prosječna brzina bila veća od dozvoljene, čak i kada vozač uspori neposredno prije kamere.
Ne postoji jedna udaljenost koja važi za sve radare
Klasični prenosni radari mogu tehnički da mjere brzinu i sa više od 500 metara, ali se snimanje prekršaja u praksi često obavlja sa oko 150 do 300 metara, dok vas gradske kamere snimaju izbliza. Fiksne kamere imaju drugačije karakteristike, dok sistemi za prosječnu brzinu funkcionišu na osnovu vremena provedenog na kontrolisanoj dionici koja može biti podijeljena na više kraćih dijelova..
Najvažnije je da ne postoji pouzdano pravilo da ste bezbjedni ako radar primjetite tek na određenoj udaljenosti. Umesto oslanjanja na procjenu dometa, brzinu treba prilagoditi ograničenju i uslovima na putu.
(EUpravo zato/Bizportal.rs)
