Hrišćanski vjernici koji vrijeme računaju po Gregorijanskom kalendaru proslaviće danas Uskrs, najveći i najstariji hrišćanski praznik koji se slavi u spomen na Hristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom.
U Katedrali Srca Isusova u Sarajevu danas je svečanom misom obilježen najveći katolički praznik Uskrs.
Misi, koju je predvodio nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, prisustvovao je veliki broj vjernika koji danas sa prijateljima i rodbinom proslavljaju najveći hrišćanski praznik, prenose federalni mediji.
Puljić je vjernicima prenio uskršnje čestitke koje su njemu i svim katolicima uputili vjerski službenici, politički zvaničnici, kulturni, naučni i humanitarni radnici.
Kardinal je, obraćajući se vjernicima, podsjetio da su ljudi kroz cijelu istoriju svog postojanja bili ubijani, mučeni, čime je čovjek poremetio zakon Božiji.
Zadatak čovjeka je, kako je poručio Puljić, da vrati svoje dostojanstvo.
Pomoćni banjalučki biskup Marko Semren danas je u katedrali Svetog Bonaventure u Banjaluci služio misu povodom najvećeg hrišćanskog praznika Uskrsa za vjernike koji ga proslavljaju po Gregorijanskom kalendaru.
U obraćanju vjernicima Semren je istakao da je danas dan ljubavi i praštanja.
"Danas je dan života i definitivne pobjede Božije i zato imamo razloga da se radujemo, i to ne samo izvana da pokazujemo radost, nego da i u dubini duše osjećamo mir i sigurnost", poručio je Semren.
On je izrazio zahvalnost vjernicima što će se udružiti u molitvi i pjesmi zahvaljivanja, ne samo u svoje nego i u ime bližnjih.
"Zahvalimo se dobrom Bogu koji nas ljubi i koji nam pokazuje svoje milosrđe i kada smo grešni i kada mi njega ne vidimo i koji nas ne napušta i kada smo mu nezahvalni i bježimo od njega", poručio je Semren.
Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, kako se taj praznik označava u kalendaru pravoslavne crkve, odnosno Uskrs - Vazam u rimokatoličkom kalendaru, ili samo Uskrs, kako ga imenuju protestantska, anglikanska, luteranska, baptistička ili druge zajednice nastale reformacijom rimokatoličke crkve, nosi epitet najstarijeg i najvećeg ili praznika nad praznicima, jer predstavlja samu suštinu hrišćanstva.
Isus Hristos, Mesija, koji se ovaplotio od Duha Svetoga i Djeve Marije i postao čovjek, došao je u ovozemaljski život da bi svojom žrtvom na krstu spasio sav ljudski rod od grijeha, da bi, potom, uskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt koja je nastala kao posljedica grijeha.
Bez uskrsenja, kao najvećeg događaja vaseljene, kako to navode teolozi, sama Hristova žrtva ne bi imala nikakvog smisla, a hrišćanstvo bi bila samo jedna lijepa priča.
Uskrs ima višestruki značaj, pored osnovnog - pobjede nad smrću, on je i nada za život budućega vijeka i osnova za ponovni Hristov dolazak kada će Sin Božiji konačno uništiti Sotonu - izvor zla, grijeha i smrti.
To je ujedno i najstariji hrišćanski praznik, koji se praznuje još od prvih vremena hrišćanstva. U crkvenom kalendaru nema stalni, fiksni datum.
Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će biti drugi pokretni vjerski praznici.
Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom u Nikeji 325. godine nove ere, Crkva je ustanovila da se on praznuje u prvu nedjelju koja dolazi iza punog Mjeseca, a koji se pojavljuje poslije prve ravnodnevnice, s tim da to ne može biti prije 4. aprila, niti poslije 8. maja.
Danas ovakav kanonizovani princip određivanja datuma Uskrsa primjenjuju pravoslavne crkve odnosno crkve koje su ostale na ortodoksnoj, pravovjernoj liniji.
Rimokatolička crkva je taj princip napustila 1583. godine, uvela je određene modifikacije u odnosu na princip Nikejskog sabora, a to su prihvatile, tačnije naslijedile, protestantske zajednice.
Uskršnja jaja se šaraju na Veliku Subotu. Hrist je razapet na Veliki Petak, i to je najtužniji dan u godini, dan kada sve radnje koje jesu ili koje asociraju na radost, potrebno odgoditi, pa tako i šaranje jaja. Običaj je i da se prave pereci, koji simbolizuju Hristov vijenac.