Tradicionalni mlinovi za mljevenje žita u Jajcu ponovo su pušteni u funkciju. Nakon više od decenije od 20 mlinčića, sa koliko raspolaže kraljevski grad Jajce, od prije nekoliko dana u funkciji su dva.
Sada građani ponovo mogu da melju žito i pšenicu na mlinčićima koji su već dugo jedna od glavnih atrakcija grada Jajca, a čija izgradnja je počela još u srednjem vijeku.
Prema podacima iz 1562. godine u Jajcu su tada bila 24 mlina, od kojih šest nije bilo u funkciji. Međutim, već u 17. vijeku taj broj je povećan na 26. Mlinčići su danas, iako dugo nisu bili u funkciji, dio jedinstvene panorame Plivskih jezera.
Vijekovima su ljudi iz okolnih sela na konjima donosili pune vreće žita i pšenice koje su mljeli u vodenicama. Kući su odlazili sa brašnom. Poredani jedan do drugoga, a bistra Pliva između njih, i danas prkose vremenu. Zvuk vode i kamena koji prelazi preko žita i pšenice govori o tome da ni razvoj industrije i brzi način života ne mogu umanjiti značaj i funkciju mlinova. Turisti iz svih dijelova svijeta prolazeći kroz ovaj kraj zastanu i dive se tradiciji koja se i danas čuva na ovom području.
Radnica Agencije za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala Jajca Aida Softić - Joldić podsjetila je da su nedaleko od Jajca, između Velikog i Malog Plivskog jezera, na sedrenoj barijeri izgrađene plivske vodenice, koje se u Jajcu popularno nazivaju i mlinčići.
"Graditelj mlinčića imao je namjeru da oni obavljaju svoju osnovnu funkciju tako da ih je napravio bez posebnih dekoracija i ukrasa. Međutim, sam skup 20 mlinčića je dekoracija sama po sebi. Inače, ovo područje je 2009. godine proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine", ispričala je Softić - Joldić.
Prema njenim riječima, podaci za gradnju mlinčića sežu iz osmanskog perioda.
"Pretpostavlja se da su izgrađeni u srednjem vijeku, ali prvi precizniji podaci sežu iz 1562. godine kada je u defteru navedeno da su na ovom području postojala 24 mlina od kojih šest nije bilo u funkciji. Podaci govore da je u 17. vijeku tu postojalo 26 mlinova. Danas je ovdje 20 mlinova koji su pokazatelj industrijskog razvoja u osmanskom periodu, a imaju i veliki kulturološki značaj za ovo područje", naglasila je Softić - Joldić.
Ubrzanim industrijskim razvojem vremenom je smanjen značaj mlinčića u tom smislu i vremenom su prestali da se koriste. Tako su počeli i da propadaju krovovi, a samim tim su oštećeni i mlinovi.
"Ali 2005. godine općina Jajce imajući u vidu veliku historijsku važnost i značaj mlinova obnovila je sve mlinove i šest stavila u funkciju", kazala je Softić - Joldić.
Međutim, 2011. se dogodio i požar u kojem su uništena četiri mlinčića koji su u godinama kasnije i obnovljeni. Iz Agencije su istakli da će u narednom periodu raditi na tome da i ostale mlinčiće ponovo stave u funkciju.
Izeta Hadžiefendića novinari su zatekli kako radi u mlinčićima. Još kao dječak je imao priliku da uživa u radu mlinova i da se upoznaje sa tom tradicijom.
"Ja sam jedan od građana koji su se priključili u samoj obnovi mlinčića i razvoju turizma na ovom području. Mlinčići u Jajcu nisu samo za mljevenje žita nego kao i turistička atrakcija za cijeli grad Jajce s obzirom da u ovaj grad dolazi veliki broj turista", ispričao je Hadžiefendić.
Naglasio je da turisti posjetom mlinčićima imaju priliku da vide tradiciju koja traje stoljećima na ovim prostorima, da vide jedan dio onoga kako se nekada živjelo...
"Građani Jajca su jako zadovoljni što su mlinčići ponovo u funkciji", istakao je Hadžiefendić koji nije rođen u ovom gradu, ali se "zaljubio u njega prvi put kada ga je posjetio".
"Mlinčići su za mene nešto posebno s obzirom da sam ljubitelj vode i prirode", dodao je Hadžiefendić.
