Zapuštena dvorišta, uništene fasade, polupan crijep i prozori sa razbijenim staklima na starim, napuštenim kućama predstavljaju ruglo, ali i opasnost za prolaznike u Gradišci.
Stanovnici ove opštine tvrde da svaki malo jači vjetar ruši fasadu i crijep, dok situaciju dodatno otežava to što objekti nisu ograđeni, a nisu postavljena ni upozorenja na opasnost.
"Takvi objekti najviše ugrožavaju pješake, zbog čega smo prinuđeni da se ulicom krećemo uz rizik i strepnju hoće li nam pasti fasada ili crijep na glavu", rekao je penzioner Branimir M.
Vlasnici većine ruševnih građevina, koje zauzimaju stotine kvadrata u užem dijelu grada, uglavnom žive u inostranstvu ili je riječ o neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, zbog čega su lokalnoj upravi "zavezane ruke", piše "Glas Srpske".
"Naše službe su nemoćne, jer ne smijemo ući na tuđi posjed i nešto raditi. Ukoliko objekat izaziva prijetnju, možemo samo to područje obezbijediti", pojašnjava načelnik Odjeljenja za urbanizam, građenje, komunalne i stambene poslove opštine Gradiška Slobodan Vidović.
On dodaje da je kamen spoticanja to što ovi sporni objekti uglavnom imaju više vlasnika, zbog čega opština ne može ništa da preduzme kada je riječ o tom pitanju, pa ni da napiše kaznu.
"Opštinska inspekcija vlasnicima tih ruina jedino može da naloži da poprave ili sruše objekat. Međutim, u većini slučajeva su vlasnici ruševina u inostranstvu, zbog čega su nadležne službe nemoćne sve dok Skupština ne donese odluku po kojoj bi se taj problem rješavao", istakao je Vidović.
Prema procjeni nadležnih službi, najkritičnijih je nekoliko objekata u užem centru grada, koji se nalaze u ulici Kozarskih brigada. Po dva ruševna objekta se nalaze u Partizanskoj i u ulici Mitropolita Georgija Nikolajeviča, a po jedna ruševina je u ulicama Miloša Obilića, Majke Jugovića i Lepe Radić.
Brojni stanovnici koji često prolaze ovim ulicama smatraju da se hitno mora nešto preduzeti da ne bi neko stradao. Mnogi su saglasni da osim ruina problem predstavljaju i neuređene opštinske parcele, koje koriste stanari zgrada.
"Svaka lokalna vlast treba da utiče direktno ili indirektno da te površine budu uređene, ali i sami etažni vlasnici i građani moraju da uređuju "svoju kuću" i dvorište, što sada nije slučaj", istakao je Đuro Subašić.
Za vlasnike koji ne održavaju svoju imovinu i koji ne sruše ili ne saniraju objekat u roku koji im naloži nadležni inspektor, predviđene su novčane kazne. Kazne za pravna lica iznose od 1.000 do 5.000 KM, dok odgovorna i fizička lica moraju da plate od 100 do 500 KM.