Treba insistirati na uključenosti naučnika i stručnjaka koji se bave promišljanjem urbanog razvoja i na jačanju građanske participacije i društveno odgovornog ponašanja u pogledu daljeg urbanog razvoja Banjaluke.
To su dva od pet glavnih zaključaka sa Okruglog stola na temu "Novi koncept urbanog razvoja Banjaluke: Između privatnih interesa i potreba građana", koji je održan danas na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.
Ono na čemu bi još trebalo insistirati jeste oživaljavanje javnih prostora koji su se udaljili od prvobitne namjene (napr. kroz malu razmjeru projekata), zatim na terenskim istraživanjima o kvalitetu života i potrebama građana u cilju adekvatnijeg pristupa planiranju i izgradnji, a predlaže se interdisciplinarni pristup - posmatranje urbanog razvoja sa različitih aspekata i gledišta čime se povećava vjerovatnoća iznalaženja adekvatnijih rješenja urbanog planiranja .
"Konačno, svi zaključci će biti dodatno dopunjeni, te stavljeni u funkciju programa i smjernica za izradu novog urbanističkog plana, koji su upravo u pripremi", rečeno je u Istraživačkom centru za prostor koji je jedan od organizatora ovog skupa, zajendo sa Fakultetom političkih nauka - Studijski program Sociologija i Univerzitetom u Banjaluci.
"Okrugli sto se osvrnuo na urbani razvoj Banjaluke, koji se u uslovima tranzicije kretao između nasljeđenog sistema planiranja iz perioda socijalizma i planiranja u uslovima tržišne ekonomije, bez prepoznavanja dinamike konteksta transformacija, niti značaja različitih aktera uključenih u proces. S obzirom da se u ovim uslovima javljala mogućnost manipulacija, ali i inovacija u promišljanju urbanog prostora. Učesnici su se bavili novim, alternativnim konceptima urbanog razvoja, koji se zasnivaju na ravnoteži između krajnosti privatnog i javnog interesa, te lokalnog i globalnog konteksta. Takođe je otvoreno i nekoliko podtema, među kojima su: Javni prostor u tranziciji; Mega projekti transformacije urbanog jezgra i Zajedničko upravljanje urbanim prostorom grada, odnosno upravljanje urbanim procesima. Diskutanti su se dotakli i brojnih drugih problema poput izazova transformacijskih procesa, mehanizama za održivi koncept urbanog razvoja, primjera urbane obonove šireg gradskog jezgra, participativnog planiranja javnih prostora ...", saopšteno je iz Istraživačkog centra za prostor.
Učesnici su bili Doc. dr Ranka Perić Romić (Fakultet političkih nauka Banjaluka); Dr Isidora Karan i Dr Igor Kuvač (Istraživački centar za prostor); Doc. dr Ana Pajvančić – Cizelj (Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu); Dr sc. Jelena Zlatar Gamberožić (Institut za društvena istraživanja Zagreb); Prof. dr Mira Mandić (Prirodno-matematički fakultet Banjaluka); te Prof. dr Brankica Milojević (Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet Banjaluka).
Skupu su prisustvovali i brojni drugi diskuntanti, predstavnici Administrativne službe Grada Banjaluka, Savjeta za prostorno planiranje, Savjeta za izradu Urbanističkog plana, predstavnici udruženja građana, privrednici i stručnjaci iz oblasti urbanističkog i prostornog planiranja, te drugi gosti i studenti.
