Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić rekao je da je strategija razvoja kulture grada 2018-2028. godine dio šireg plana i aktivnosti u vezi sa pripremom kandidature Banjaluke za evropsku prijestonicu kulture 2024. godine.
Radojičić je rekao novinarima u pauzi sjednice Skupštine grada da se ovim dokumentom dobija jasna trasa razvoja gradske kulture u narednih 10 godina u smislu infrastrukture koja je potrebna, kulturne scene, ljudskih resursa i finansiranja kreativnih ideja.
"Riječ je o vrlo sistematičnom, inovativnom, svježem dokumentu koji predstavlja naš uvod u aplikaciju za evropsku prijestonicu kulture 2024. godine. Da bi grad uopšte mogao da aplicira potrebno je da ima dugoročno planiranje kulture", rekao je Radojičić.
On je rekao da grad ima ambiciozan plan, da se najveća ulaganja odnose na infrastrukturu, te da je najveći pojedinačni projekat u planu kapitalnih investicija nova višefukcionalna kongresno-konferencijsko-koncertna dvorana, te da je procijenjena vrijednost tog objekta zajedno sa pripadajućim zemljištem i eventualno hotelom visoke kategorije između 40 miliona KM i 50 miliona KM.
Radojičić je naveo da je usvojen regulacioni plan "Centar aleja" i da je tako određena lokacija, te da bi se na jesen trebalo ići na međunarodni konkurs za idejno rješenje, a nakon toga će se moći ići u projekat traženja sredstava.
On je rekao da je Banjaluka specifična, te da su lokalne i regionalne ustanove kulture postale republičke i da je gradu de fakto ostao samo Banski dvor.
Suprotnosti se privlače - prijavi ideju! (VIDEO)
"Sve ostale ustanove koje su nekada bile gradske ili regionalne postale su republičke ustanove kulture, tako da je neminovna saradnja sa Republikom Srpskom i institucijama", dodao je Radojičić.
On je rekao da je gradskom parlamentu predložio formiranje foruma za bezbjednost građana, te da će Skupština grada razmatrati ovu odluku.
Radojičić kaže da su iskustva nekih drugih gradova, poput Prijedora, pozitivna i da ga je to rukovodilo da predloži ovaku odluku.
Odgovarajući na pitanje koliko je formiranje foruma za bezbjednost građana povezano sa slučajem Davida Dragičevića, Radojičić je rekao da je nesumnjivo da je interesovanje građana za pitanje bezbjednosti u gradu poraslo i da se u jednom periodu osjećala i povećana zabrinutost građana za oblast bezbjednosti.
On je rekao da očekuje da će gradski parlament usvojiti Strategiju razvoja kulture 2018-2028. godine i odluku o osnivanju foruma za bezbjednost građana.
Osvrćući se na informaciju o stanju sudskih i upravnih postupaka sa aspekta zaštite imovinskih prava i interesa grada, Radojičić je rekao da je u proteklih godinu dana grad dobio nekoliko sporova.
"Dobili smo jedan predmet Poljoprivredne škole, dobili smo `Naš dom`, Građu` i nekoliko drugih velikih predmeta koji su nas godinama opterećivali, neki od njih su `Autoprevoz`, Autobuska stanica i Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske", rekao je Radojičić.
Šta Banjalučani žele?
On je rekao da Grad preduzima mjere na zaštiti svoje imovine i da je to rezultiralo i određenim krivičnim postupcima protiv lica za koja se sumnja da su načinili štetu prema gradu.
Mirna Savić Banjac iz Kluba odbornika Saveza za promjene smatra da je ovaj dokument bio potreban Banjaluci i naglašava da je stručna javnost premalo bila uključena u njegovu izradu.
"Mnogi ljudi zaborave da nam slijedi akcioni plan kojim će jasno biti definisana sredstva koja će biti potrebna. Banjaluka i Republika Srpska nemaju kapacitet niti želju da izdvoje novac koji je potreban za realizaciju ove strategije", rekla je Banjčeva.
Odbornik SNSD-a Snežana Kutlešić Stević rekla je da je Strategija razvoja kulture grada Banjaluka 2018-2028. ozbiljan dokument sa jasnim ciljevima koje treba realizovati.
"Ona je uvod za aplikaciju grada za Evropsku prijestonicu kulture i sigurna sam da će ići u korak sa akcionim planom za kulturu koji uskoro treba da se nađe pred odbornicima", rekla je Kutlešićeva.
Predsjednik Skupštine grada Banjaluka Zoran Talić rekao je da je strategija razvoja kulture grada 2018-2028. godina okvirni dokument koji će usmjeravati grad kako treba da se ponaša svake budžetske godine i koliko sredstava treba izdvojiti da bi se kultura podigla na viši nivo.
Talić je u pauzi sjednice gradskog parlamenta rekao novinarima da strategiju razvoja kulture treba sagledavati sa aspekta stvaranja prihoda i da je potrebno napraviti bazu podataka svih ljudi iz oblasti kulture.
On je istakao da je kulturni sadržaj potrebno objediniti sa turističkom ponudom grada, kako bi mogli kompletan paket ponuditi građanima Banjaluke, ali i turistima.
"Kod mreže infrastrukture treba sagledati budžetski i vanbudžetski dio, jer imate dobar dio organizacija i ustanova koje nemaju budžetski okvir već idu sa privatnim sredstvima i prave kulturni sadržaj, i to treba uklopiti sa sadržajima koje ima grad Banjaluka", rekao je Talić.
Ministarstvo RS: 650.000 KM za kulturu
