Povratak podolskih goveda u Posavinu spas za vlažne travnjake | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Društvo

Povratak podolskih goveda u Posavinu spas za vlažne travnjake

Autor mondo.ba
Autor mondo.ba

Na područje Šamca u okruženje zaštićenog močvarnog staništa „Tišina“ nakon 70 godina vraćena su grla podolca, naše izumrle rase goveda, saopštili su u Društvu za istraživanje i zaštitu biodiverziteta (DIZB)

Izvor: DIZB / Jovica Sjeničić

„Ova goveda vraćena su na ove prostore u sklopu obnavljanja i održavanja vlažnih livada i pašnjaka, ugroženih staništa uz rijeku Savu. Podolsko goveče je primitivna rasa goveda koja je direktan potomak evropskog divljeg goveda „tur“, od koga potiče većina današnjih komercijalnih rasa koje se uzgajaju za tov ili mlijeko. Ispaša starih autohtonih rasa goveda jedan je od najboljih načina održavanja ravničarskih livada i pašnjaka koja nestaju u cijeloj Evropi, a koja su istvoremeno važna staništa raznovrsnog biljnog i životinjskog svijeta“, istakli su u DIZB-u.

Kako navode, danas ova rasa opstaje u malom broju u zemljama u okruženju pasući po prirodnim rezervatima poput Zasavice, Palićkog jezera, Gajne u Slavnoskom Brodu, Lonjskom polju itd. u kojima služe održavanju ugroženih staništa, u svrhu turizma i održive poljoprivrede.

Možda će vas zanimati

„Podolsko goveče je stara rasa goveda koja je služila kao radno goveče. Radi se o snažnoj i relativno krupnoj rasi (krave 400-600 kg, bikovi 750 - 1000 kg) sa velikim rogovima koja mogu dostići do 1,5 m kod bikova. Rasa je jako prilagodljiva na slabe uslove ispaše, klimatske promjene i bolesti“, pojašnjavaju u DIZB-u, te dodaju da  uzgoj ne zahtijeva velike troškove oko uređenja pašnjaka ili objekta.

Naglasili su da je ova rasa je nestala jer je poljoprivreda mehanizovana i modernizovana pa su tako radne rase postepeno izgubile na značaju.

Ali, kako upozoravaju, sa njima su nestali i stari pašnjaci, lokalna priroda, kao i kulturna raznovrsnost i tradicija ovih prostora.

„Na području Posavine postojala su grla podolca sve do sredine 20. vijeka, kada su poslednja nestala upravo na području Šamca, gdje ih igrom slučaja, vraćamo odnosno reintrodukujemo nabavkom od naše prijateljske organizacije Brodsko ekološko društvo, Slavonski Brod.“ – izjavio je Jovica Sjeničić, koordinator projekta „Revitalizacja vlažnih livada i pašnjaka močvarno-barskog kompleksa TIšina“.

Kazao je da ovaj projekat finansira Euronatur, a partnerski sprovode udruženja „Naše ptice“ i „Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta“, te da projekat podržavaju i opština Šamac i Domaljevac, a u projekat će se uključiti i Institut za genetičke resurse Univerziteta u Banjoj Luci koji je posvećen očuvanju gena gajenih životinja i biljaka, jer je ovo matično stadoprimjer in situ očuvanja genetičkih resursa.

„Priroda danas trpi ogromne promjene i poremećaje, što se jasno vidi i odražava na ekonomiju, samu poljoprivredu, pa i svakodnevni život. Više nego jasno je da je naša budućnost u održivoj proizvodnji hrane i očuvanju starih znanja, vještina kao i rasa i sorti. One predstavljaju šansu za inovacije u poljoprivredi koje su nam neophodne kako bi se izborili sa promjenama koje dolaze“, zaključili su u DIZB-u.

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE