Mektić osumnjičen da je sa još tri osobe oštetio budžet za 1,68 miliona KM

Federalna uprava policije prijavila je Tužilaštvu BiH bivšeg ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Dragana Mektića, Igora Golijanina, koji je bio šef Mektićevog kabineta, te kompaniju "MMS kod" i direktora Slavka Bojića.

List navodi da se iz izvještaja zaključuje da je Bojić osumnjičen da je, u dogovoru sa Mektićem i Golijaninom, opremu Ministarstvu naplaćivao višestruko više u odnosu na nabavnu cijenu.

"Bojić je Ministarstvu bezbjednosti isporučio 500 led baterijskih lampi sa baterijama i kutijom, čija je ukupna nabavna vrijednost za `MMS kod` oko 5.742 KM bez PDV-a /11,48 KM po setu, dok je istih 500 lampi Ministarstvo bezbjednosti nabavilo od te kompanije za 200.000 KM bez carine i PDV-a /plaćajući 400 KM/komad/", navodi se u izvještaju FUP-a.

Riječ je o nabavci koja je sprovedena nakon što je MUP Češke, odnosno češka Vlada, odobrila BiH oko 1.890.860 KM za jačanje zaštite granica BiH.

Od tih sredstava, uz lampe, kupljeni su i dvogledi, dnevno-noćne kamere, uređaji za detekciju otkucaja srca, bespilotne letjelice i drugo, mMeđutim, u procesu nabavke FUP bilježi niz spornih koraka.

"Nezavisne novine" navode da se u policijskom izvještaju, koji je u njihovom posjedu, ističe da su Mektić i Golijanin 8. oktobra 2018. godine pokrenuli pregovarački postupak bez obavještenja o javnoj nabavci, iako prethodno uopšte nije procijenjena vrijednost nabavke prema cijenama opreme na tržištu.

"Pravdali su to krajnjom hitnošću /migrantska kriza/", navodi FUP u izvještaju.

Kako FUP dalje navodi, Mektić i Golijanin su tog dana odredili i tri firme, dvije iz Austrije i treću iz Hrvatske, kojima će se poslati zahtjevi da dostave svoje ponude.

Ipak, kako je tenderska dokumentacija postavljena na sajtu Ministarstva bezbjednosti, za nju su saznale još dvije firme iz Bijeljine, odnosno Sarajeva, te su se obratile Ministarstvu sa željom da i one učestvuju.

FUP dodaje da Mektić i Golijanin, nakon poništenja prve, pokreću novu nabavku, ponovo bez procjene vrijednosti, ali su sad postavljeni dodatni uslovi koji sužavaju krug ponuđača. Ponuđač je, dodaje se, morao imati i voditelja projekta sa završenim ekonomskim fakultetom /iako se radi o nabavci tehničke opreme/, te najmanje osam godina radnog iskustva na vođenju projekata.

FUP ističe da su se tada javili jedna sarajevska firma, te grupa ponuđača, u čijem sastavu je i "MMS kod", dok je treća, austrijska firma, uložila tri žalbe, uključujući i onu za dodatno postavljene uslove na tenderu. Žalba je uvažena i drugi postupak je poništen 4. aprila 2019. godine.

U izvještaju, podnesenom Tužilaštvu BiH, FUP navodi da je Golijanin 17. maja 2019. godine saradnicima poslao mejlove u kojima traži da se zahtjevi pošalju u "MMS kod", te po jednu firmu iz Vogošće i Praga. Ali, kako navodi FUP, ponuđač je opet morao imati voditelja projekta sa ekonomskim fakultetom i osam godina iskustva na vođenju projekata.

Nekoliko dana kasnije, dodaje se, Mektić donosi odluku o nabavci te određuje da se pozivi za ponude pošalju u te tri firme, iako je znao ili morao znati da je ranije, za razliku od firmi iz Vogošće i Praga, za ovaj posao bio zainteresovan samo "MMS kod".

Osnivač i direktor kompanije "MMS kod" Bojić, kako smatraju iz FUP-a, radio je u dogovoru sa Mektićem i Golijaninom. FUP u izvještaju tvrdi da je Bojić već 2. i 3. aprila 2019. godine počeo prikupljati potrebne dokumente, na kojim kao svrha piše "učešće na tenderu".

U izvještaju se dodaje i da je 24. maja 2019. godine zaključio ugovor o poslovnoj saradnji sa Almom G. iz Sarajeva, kako bi ispunio uslov da ima ekonomistu sa osmogodišnjim iskustvom.

"Nezavisne novine" navode da je FUP otkrio i da je Alma G. radnik firme čiji je jedan od dvojice osnivača 2015. godine bio osumnjičeni Golijanin, te da je ta firma godinu kasnije prepisana na druga dva lica i to bez naknade vlasništva.

Bojića terete i da je za potrebe tendera nabavio i krivotvoreni dokument koji je, navodno, izdala firma iz Frankfurta na Majni, a ovjeren je pečatom - firme iz Mostara. Ponudu je zatim dostavio.

Potom, kako navodi FUP, Komisija za nabavku, koju su sastavili Mektić i Golijanin, konstatuje da ugovor niko ne može dobiti jer je, recimo, ponuda iz Vogošće kasnila - 10 minuta /stigla u 12.10 umjesto do podneva/, a ponuda kompanije "MMS kod" nije bila tehnički zadovoljavajuća. Komisiji je bio sporan i dokument iz Frankfurta na Majni, ovjeren pečatom firme iz Mostara.

Mektić i Golijanin se zatim 7. juna 2019. godine pisanim putem obraćaju kompaniji "MMS kod" te traže njihovo objašnjenje ponude. Posao je nakon još nekoliko proceduralnih koraka sklopljen, a ugovor o nabavci opreme, konstatuje FUP, zaključili su Mektić i Bojić krajem juna 2019. godine.

Kasnije je, dodaje se, Bojić tražio produženje roka isporuke za 12 radnih dana te je Ministarstvo bezbjednosti trebalo zbog kašnjenja da mu obračuna penale od 185.880 KM, ali to nije učinjeno, pa je budžet BiH na taj način, kako ga terete, Mektić oštetio za taj iznos.

List navodi da je roba isporučena 11. septembra 2019. godine, uz sumnjive brojke.

Uz spomenute led lampe, u izvještaju se ističe da je nabavna vrijednost 50 dvogleda za "MMS kod" izašla oko 33.000 KM bez PDV-a /660 KM bez PDV-a po komadu/, dok je iste te uređaje Ministarstvo od kompanije "MMS kod" nabavilo za 175.000 KM bez carine i PDV-a /3.500 KM komad/.

Dodaje se da je dva uređaja za detekciju otkucaja srca, nabavne vrijednosti oko 101.000 KM bez PDV-a, Ministarstvo nabavilo od kompanije "MMS kod" za 247.800 KM bez carine i PDV-a.

Premao informacijama iz FUP-a, ukupna nabavna vrijednost 20 ručnih termovizijskih kamera za "MMS kod" iznosila je oko 87.000 KM bez PDV-a, a potom ih je Ministarstvo platilo 470.000 KM bez carine i PDV-a.

I u nabavkama ostale opreme, sudeći po onom što je utvrdio FUP, vidljiv je ogroman nesrazmjer između nabavne cijene te iznosa koji je plaćalo Ministarstvo.

"Bojić je isporučio opremu čija je stvarna vrijednost višestruko niža u odnosu na cijenu koju je ugovorio sa Mektićem", zaključuje FUP te dodaje da su uočena i odstupanja u pogledu opreme koja je ponuđena i one koja je isporučena.

Na računu se, kako je istaknuto, potpisao upravo Mektić, koji je nabavku i isporuku prethodno i ugovorio sa Bojićem i kompanijom "MMS kod" te im "omogućio sticanje 1.491.804 KM, za koliko je oštećen budžet BiH".

Kada se ova cifra sabere sa iznosom koliko je, po mišljenju FUP-a, trebalo da bude naplaćena kazna za kašnjenje isporuke /185.880 KM/, dođe se do zbira od 1.677.684 KM, za koliko je, sumnja se, oštećen budžet BiH.

U izvještaju FUP-a navodi se da je Bojić na nezakonit način stečenih 1,49 miliona KM, koliko je Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministaar uplatilo, ubacio u zakonite tokove /isplaćivao plate, plaćao račune i drugo/ s ciljem da prikrije porijeklo tih para, zbog čega ga terete i za pranje novca.

Bojić priznaje da je FUP tražio dokumentaciju u vezi sa ovom nabavkom.

"Nisam mogao oštetiti budžet, jer to nisu sredstva budžeta BiH, već donatorska. Mi smo učestvovali na javnom pozivu, dobili smo posao. Ne znam šta bi moglo biti sporno. Radi se o specifičnoj opremi. Nismo prodavali ulje ili brašno, odnosno robu kojoj je ograničena marža. Imao sam zakonsko pravo da ponudim moju robu na tržištu po određenoj cijeni. Ako nešto ponudim i to vi od mene kupite, ako ste prihvatili moju cijenu, ta cijena je sasvim ispravna", rekao je Bojić za "Nezavisne novine".