U BIH godišnje umre 3.300 ljudi zbog nezadovoljavajućeg vazduha.
Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler u četvrtak je u Domu mladih u Sarajevu bio domaćin konferencije o životnoj sredini "Živi zdravo, diši čisto", na kojoj su se mogli čuti neki alarmantni podaci.
Satler je na koferenciji rekao da u BiH godišnje ima 3.300 preuranjenih smrtnih slučajeva zbog nezadovoljavajućeg vazduha.
On je naveo da je mnogim gradovima u BiH indeks zagađenja vazduha na visokom nivou, da je danas indeks zagađenja 155 čestica, što je tri puta više od maksimuma dozvoljenog u EU.
Satler je dodao da je cilj EU da do 2050. dodine Evropa bude prvi kontinent na svijetu koji će biti potpuno neutralan u odnosu na karbon i neće proizvoditi više misija ugljen-dioksida nego što je to moguće apsorbovati.
"Napori bi bili uzaludni bez učešća zemalja regiona čiji je BiH dio i pozivamo ih da nam se pridruže. Ovog mjeseca smo predstavili Evropski investicioni plan u vrijednosti većoj od devet milijardi evra, a značajan dio biće namijenjen unapređenju čišćih izvora energije, za gasne interkonekcije i za ozelenjavanje ekonomije", rekao je Satler i dodao da su u to uključene i domaće vlasti.
Satler je istakao da je pravi trenutak da i BiH ispuni obećano i da je istinski potreban zajednički napor u BiH.
"Treba nam snažan angažman domaćih vlasti", poručio je Satler i uputio poziv domaćim vlastima da se angažuju jer "građani BiH zaslužuju da dišu čist vazduh".
Stručnjak Savjeta za regionalnu saradnju Radovan Nikčević rekao je da očekuje da će Deklaracija o "Zelenoj agendi" biti usvojena na narednom samitu Evropskog procesa u Sofiji 10. novembra.
"Tu su ciljevi `Zelenog plana`, a glavni cilj je dekarbonizacija do 2050. godine", rekao je Nikčević.
On je dodao da se nakon usvajanja deklaracije očekuje njena implementacija i istakao da ekonomije zapadnog Balkana, iako izostaju, imaju šanse da ostvare cilj dekarbonizacije do 2050. godine.
Ministar za zaštitu životne sredine i turizma FBiH Edita Đapo rekla je da BiH pripada porodici EU i da je spremna da prihvati sve obaveze koje su predviđene evropskim planom.
Ona je navela da se moraju donositi intersektorske politike i da se u FBiH od kantona do kantona različitim procentom utiče na kvalitet vazduha.
"Kada je riječ o FBiH, najveći kočničar je Parlament Federacije gdje se od dvije do osam godina usvajaju važni zakoni poput onog o životnoj sredini", dodala je Đapo.
Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite životne sredine Kantona Sarajevo Faruk Kapidžić zahvalio je za podršku u sprovođenju zaštite vjetrokoridora.
"Očekujem da ćemo za dvije do pet godina, ovakvim putem, početi osjećati rezultat ovoga. Potrebna nam je pomoć EU u svakom, pa i finanisjkom smislu", dodao je Kapidžić.
(Mondo/Agencije)