Godinu iza nas obilježili su značajni politički događaji na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Svjedočili smo različitim i krupnim političkim promjenama u regiji, a turbulentno je bilo i na političkoj sceni Republike Srpske.
Bila je to godina izbora, a građani su na birališta izlazili u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Takođe, ove godine su novog predsjednik birali i građani najmoćnije države svijeta Sjedinjenih Američkih Država.
Srbija: Ubjedljiva pobjeda SNS – Šukalo u skupštini
Na junskim parlamentarnim izborima u Srbiji koalicija predvođena Srpskom naprednom strankom osvojola je apsolutnu većinu u skupštini.
Koalicija "Aleksandar Vučić - za našu decu" osvojila je 60,65 odsto glasova ili 188 mandata u Skupštini Srbije. Koalicija oko SPS-a Ivice Dačića (koji je postao predsjednik Skupštine) osvojila 10,38 odsto glasova ili 32 mandata, a na trećem mjestu je koalicija SPAS-a ''Pobeda za Srbiju – Aleksandar Šapić'', sa 3,8 odsto glasova.
Srbija je dobila vladu sa novim i starim ministrima, kojom i dalje predsjedava Ana Brnabić.
Novi poslanik u Skupštini Srbije postao je Adam Šukalo, nekada perjanica opozicije u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Izbore je bojkotovao opozicioni Savez za Srbiju i još nekoliko opozicionih pokreta i stranaka.
Crna Gora: Prva vlada koja nije Đukanovićeva
U Crnoj Gori su krajem avgusta održani parlamentarni izbori na kojima je pobijedila koalicija opozicionih stranaka koja je formirala vladu bez DPS-a Mila Đukanovića, što se nije dogodilo od kada se u Crnoj Gori održavaju demokratski izbori (nakon raspada SFRJ).
Za premijera je izabran Zdravko Krivokapić, a za njegovog zamjenika Dritan Abazović, Albanac iz Ulcinja i lider Građanskog pokreta URA, jedna od najupečatljivijih ličnosti nove crnogorske politike.
Izborima su prethodile višemjesečne protestne šetnje („litije“) građana zbog najavljenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koje je podržavala Mitropolija crnogorsko primorska Srpske pravoslavne crkve. Skoro svi se slažu da su ovi protesti bili presudan katalizator energije za pobjedu opozicije na izborima.
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović preminuo je 30. oktobra. Skupština Crne Gore usvojila je prošle sedmice izmjene spornog zakona. Milo Đukanović je i dalje predsjednik Crne Gore.
Lokalni izbori u BiH: Promjene u Banjaluci, Bijeljini, Sarajevu...
Lokalni izbori u BiH održani su 15. novembra, više od mjesec dana kasnije u odnosi ustaljeni oktobarski termin.
Izbore je u Republici Srpskoj obilježila pobjeda kandidata opozicije, Draška Stanivukovića, na izborima za gradonačelnika Banjaluke i Dušana Petrovića, na izborima u Bijeljini.
Predsjednik SNSD, Milorad Dodik, nezadovoljan porazom Igora Radojičića je u izbornoj noći raspustio Gradski odbor stranke u Banjaluci. U nedjelji nakon izbora na njegovu inicijativu nekoliko stranaka je stavilo potpise na koaliciju okupljenu oko SNSD koja ima većinu poslanika u budućoj gradskoj skupštini.
Igor Radojičić se nije obraćao niti pojavljivao u javnosti sve do prošle nedjelje kada je predao dužnost novom gradonačelniku Stanivukoviću. Radojičić je izjavio da će se bar neko vrijeme odmoriti od politike i javnog rada.
Mićo Mićić, gradonačelnik Bijeljine u više mandata koji je novembarske izbore izgubio od Ljubiše Petrovića, preminuo je u Univerzitetsko-kliničkom centru Republike Srpske 23. decembra ove godine.
SDA Bakira Izetbegovića doživjela je značaj poraz na izborima jer su izgubili načelničke pozicije u sarajevskim opštinama Centar, Novo Sarajevo i Ilidža gdje je pobijedila koalicija stranaka Narod i pravda, Naša stranka, Socijaldemokratska partija i Nezavisna bosanskohercegovačka lista.
Izbori za gradsku skupštinu održani su ovog decembra u Mostaru, prvi put nakon 12 godina zastoja zbog nemogućnosti dogovora SDA i HDZ-a o načinu biranja i izbornim jedinicama.
DNS napustio koaliciju
Početak predizborne kampanje u Republici Srpskoj obilježila je odluka Demokratskog narodnog saveza da nakon dugogodišnje saradnje istupi iz vladajuće koalicije sa SNSD-om i drugim političkim partijama.
To je dovelo do još jednog cijepanja ove stranke – nakon prošlih izbora iz DNS-a je nastao Demos – pa su poslanici i članovi koji nisu htjeli u opoziciju formirali Narodnu partiju Srpske (NPS)
Pred kraj godine Srpskoj demokratskoj stranci se zvanični pridružio nekadašnji DNS-ovac Milan Radović, koji je postao povjerenik raspuštenog dobora SDS u Banjaluci.
Lavrov u BiH: Niz skandala i jasne poruke
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov posjetio je BiH sredinom decembra. Lavrov je prvo bio u Istočnom Sarajevu gdje se sastao sa rukovodstvom Republike Srpske i srpskim članom Predsjedništva BiH, Miloradom Dodikom.
Sljedećeg dana trebalo je da se u Sarajevu sastane sa svim članovima Predsjedništva, ali su Šefik Džaferović i Željko Komšić bojkotvali sastanak, a to su obrazložili navodnim "nepoštovanjem institucija BiH" od strane ruskog diplomate jer u Istočnom Sarajevu nije bilo zastave BiH.
Lavrov se u Sarajevu ponovo sastao s Dodikom, a onda i sa ministricom inostranih poslova BiH, Biserom Turković.
Dodik je Lavrovu poklonio pravoslavnu ikonu sa pozlatom staru 300 godina, za koju je rečeno da potiče iz Luganska (na istoku Ukrajine) zbog čega je u danima nakon posjete nastala ‘’medijsko-diplomatska’’ afera jer je Ukrajina tvrdila da je ikona dio kulturnog nasljeđa te države, što do sada nije utvrđeno.
Lavrov je u Sarajevu, ali i u Beogradu i Zagrebu ponovio jasne poruke da je Moskva protiv bilo kakvog nametanja promjene Dejtona, protiv miješanja u unutrašnje stvari BiH, i da Rusija smatra da je institucija Visokog predstavnika u BiH smetnja demokratiji.
Promjena političkih poruka iz Zagreba
Srpski član Predsjedništva BiH posjetio je u septembru Zagreb u prvoj takvoj zvaničnoj posjeti. Dodik se sastao sa premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Hrvatske, Zoranom Milanovićem.
Iako se zvanično razgovaralo ‘’o nizu ekonomskih tema’’, prije, za vrijeme i nakon Dodikove posjete iz Zagreba su prvi put jasno poslate poruke da Željko Komšić "nije hrvatski član Predsjedništva BiH", iako "obnaša tu funkciju", da on prazitira na hrvatskom biračkom tijelu i da je hrvatska izborna volja izigrana, te da sve to predstavlja kršenje Dejtonskog sporazuma.
Čini se da će ovo postati zvanični stav Zagreba sve do eventualne izmjene izbornog zakona u BiH.
Osim suštinski poltičkih događaja, godinu su i obilježele afere oko nabavke medicinske opreme - respiratora u Federaciji BiH i pokretne bolnice u Republici Srpskoj.
Izbori u SAD
Izbori u SAD održani su 3. novembra, i opšti utisak je da nikad nisu izazvali toliko pažnje, bar ako govorimo o našem području.
Četiri dana nakon izbora, kandidat Demokrata, Džo Bajden, skupio je 270 elektorskih glasova i proglašen je predsjednikom. Dosadašnji predsjednik i čovjek koji još obavlja tu dužnost, Donald Tramp, još uvijek mu nije čestitao, a zvanična primopredaja dužnosti trebalo bi da se dogodi u januaru.
Promjena u Vašingtonu proizvela je niz pretpostavki i analiza o tome kako će nova američka administracija uticati na naš region. Bajdenova pobjeda slavila se otvoreno u Sarajevu i cijela medijsko-politička sfera iz glavnog grada BiH predviđa da će se Amerikanci sada jače angažovati na zadatku ''promjene Dejtona'' i približavanja BiH NATO-u i slabljenja pozicija Republike Srpske.
Istovremeno, postalo je jasno da je mandat Valentina Incka na mjestu Visokog predstavnika za BiH, završen i da će ga naslijediti njemački političar Kristijan Šmit što je izvjesno znak pojačanog angažmana najmoćnije države EU u BiH.
Pratite Mondo.ba na Facebooku, Instagramu i Twitteru. Aplikacija je dostupna za IOS i Android telefone.
