Broj žena koje prijavljuju da su izložene nasilju u porodici iz godine u godinu se povećava, podaci su Džender centra – Centra za jednakost i ravnopravnost polova Vlade RS.
Prošle godine na SOS linije primljeno je više od 15.000 poziva, a više od hiljadu slučajeva porodičnog nasilja prijavljeno je policiji. U više od 98 odsto slučajeva pozive su uputile žene, piše "Politika".
„Dvije stvari su bitno uticale na prijavljivanje nasilja, pogotovo kada su njegove žrtve žene. Prva – usvajanje Zakona o zaštiti od nasilja u prodici, i – druga – tretiranje nasilja u porodici kao krivičnog dela. To je uticalo da se u prethodne dvije godine utrostruči broj prijavljenih slučajeva nasilja nad ženama. Prema našim procjenama, na svaki prijavljeni slučaj dolaze četiri neprijavljena. Nasilje u porodici treba prijavljivati a ne prikrivati. Zabrinjava podatak da je u posljednjoj deceniji počinjeno 96 ubistava u porodicama i da su u 56 slučajeva žrtve bile žene”, kaže za direktorka Džender centra Spomenka Krunić.
Ona ukazuje na činjenicu da se i sada više slučajeva prijavljuje na SOS telefone nego nadležnim državnim organima.
„Najvjerovatnije je reč o nepoverenju žrtava u državne organe, odnosno neadekvatnom kažnjavanju nasilnika. Sarađujući sa svim institucijama koje se bave ovom problematikom – od policije, preko centara za socijalni rad do zdravstvenih ustanova – mi pokušavamo da promijenimo sadašnju praksu”, rekla je Krunićeva.
„Uzroci nasilja su socijalni, ekonomski i, neretko, stav pojedinaca da je nasilje društveno prihvatljivo u mikrogrupi, što je posebno zabrinjavajuće i mi tu moramo mnogo da radimo na promjeni svijesti, pogotovo obrazovne institucije. Na porast nasilja utiče nekoliko faktora – ratna prošlost, posttraumatski stres, teška ekonomska situacija, tranzicija. Sve to skupa čini okidač za pražnjenje negativne energije”, dodala je sagovornica.
Govoreći o mjerama koje preduzima Džender centar, Krunićeva je rekla da se žrtve nasilja smještaju u sigurne kuće u kojima im se pruža i odgovarajuća terapija.
„Posebno poglavlje su nasilnici – oni, po pravilu, ostanu u kući ili stanu, čiji su vlasnici. Ovakva praksa nema opravdanja, jer pravo na dom ne podrazumjeva samo vlasništvo”, kazala je Krunićeva.
„Nedavno smo u Modriči otvorili ’mušku kuću’ u kojoj su smješteni nasilnici. Oni su podvrgnuti psihosocijalnom tretmanu. Ako želimo da na ovom području postignemo uspjeh, onda se moramo baviti uzrokom, a to je nasilnik, a ne posljedicom. Nasilnici moraju da shvate da snaga nije u nasilju već u ljubavi i razumijevanju. Nasilje u porodici ima negativan uticaj i na djecu, koja često zagaze u vode kriminala, alkoholizma, droge i, nerijetko, postanu žrtve trgovine ljudima”, rekla je Krunićeva.
Kao uspješan primjer rješavanja porodičnog nasilja ona je navela Austriju. „U njoj policija odstrani nasilnika i zabrani mu pristup kući i žrtvama. Nasilnik je obavezan da ide na liječenje, a ako to ne radi izriče mu se sankcija. Kada nasilnik završi tretman, stručna komisija odlučuje da li će supružnici nastaviti zajednički život ili se mirno razići. Zajedno sa policijom, sudstvom, zdravstvom i socijalnim ustanovama, pokušaćemo da sličan model primenimo i u Republici Srpskoj”, istakla je Spomenka Krunić.
(MONDO)
