Njemačka sugeriše stvaranja jednog jezika na prostoru bivše Jugoslavije, s težnjom da se ne zove srpski jezik.
Cilj nedavno održanog skupa o jeziku u Sarajevu, u organizaciji Gete instituta, bio je pokušaj stvaranja jednog jezika na prostoru bivše Jugoslavije, s težnjom da se ne zove srpski jezik, rekla je šef Odsjeka za srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Banjaluci Mirjana Vlajisavljević.
Ona je za "Fokus" izjavila da je na sastanku rečeno je da ujedinjena Evropa misli da ne treba trošiti novac da prevodi sva svoja dokumenta i akta na "neke takozvane jezičiće", već će oni, aklamacijom odlučiti koji je to jedan jezik i kako će se on zvati.
Vlaijsavljevićeva kaže da je sugestija Njemačke na ovom sastanku bila da na prostoru štokavskog govornog područja kao obrazac bude uzet primjer jezičke politike na njemačkom govornom području, jer se njemačkim jezikom govori i u Njemačkoj, Austriji i u Švajcarskoj, i ove zemlje imaju jedan jezik za potrebe Evropske unije.
Ona je rekla da je činjenica da je srpski jezik jednako štokavski, a da su hrvatski i bošnjački, odnosno bosanski jezik, politički jezici, nastali u inkubatorskim laboratorijskim uslovima.
Profesor srpskog jezika na Univerzitetu u Banjaluci Drago Tešanović koji je, takođe, prisustvovao ovom skupu, rekao je da su predavanja na skupi imali profesori iz Njemačke, Švajcarske, Austrije, te BiH.
"Oni su od nas tražili da mi pristanemo na priču o jednom jeziku, a da će političari ostalo utvrditi", rekao je Tešanović.
Tešanović je istakao da nema cijene da on tako nešto potpiše ili da potpiše bosanski jezik, te dodao da takvo mišljenje o jednom jeziku zastupa i Snježana Kordić, Hrvatica koja je profesor u Njemačkoj.
On je istakao da na skupu nije bilo riječi o tome kako će se jezik zvati, a samo su rekli da se radi o jednom jeziku.
(Srna/MONDO)
