Nekolicina stanara iz Aleje Svetog Save u samom centru Banjaluke protestuje zbog izgradnje pristupnog puta, investitorima nije jasno zašto negoduju, a predstavnici Gradske uprave napadaju prethodnu administraciju zbog Regluacionog plana koji su im ostavili.
Tako je otprilike izgledala današnja situacija u centru Banjaluke.
Problem datira iz 2018. godine, kada je usvojen Regulacioni plan za vrijeme bivšeg gradonačelnika Banjaluke, Igora Radojičića. Međutim, nekolicina stanara iz okolnih zgrada tvrdi da je tada koeficijent izgrađenosti izosio šest spratova, umjesto sadašnjih 13 spratova.
„Riječ je regulacionom planu koji je donijet 2018. godine, gdje su se stanari žalili na rješenje koje je predviđalo šest spratova. Dobili smo odgovor da će vertikalni i horizontalni gabariti biti predmet konkursa, a da će na konkursu Zavod za zaštitu spomenika dati saglasnost, jer je ovo činovnički paviljon, koji je pod određenim stepenom zaštite. U odluci koja je bila pred lokalnom Skupštinom, taj uslov konkursa je izbačen i usvojen je regulacioni plan koji ne predviđa konkurs, nego samo koeficijente izgrađenosti koji odgovaraju sadašnjem rješenju od 13 spratova. Građani su izigrani, slagani, jer je riječ o zloupotrebi nadležnosti i zato je pokrenut postupak pred Ustavnim sudom RS“, priča jedan od stanara zgrada koji nije želio da se predstavi.
Dodaje da gradske vlasti nisu dozvolile stanarima da učestvuju u postupku izdavanja građevinske dozvole.
„Gradske vlasti ne dozvoljavaju okolnim zgradama da učestvuju u tom postupku povodom izdavanja građevinske dozvole zato što nismo neposredni susjedi. Taj uslov ni u jednom zakonu nije propisan, iracionalan je u urbanim sredinama gdje imate mali prostor. Određeni broj stanara u Sime Šolaje 5, koji se nalazi na parceli koja je neposredno granična, je pokrenuo postupak i u prvom postupku pred Ministarstvom je oborio rješenje o građevinskoj dozvoli. Gradska vlast je pozvala samo predstavnika ZEV-a da dođu na javnu raspravu, a predstavnica se nije protivila, a nije imala ni saglasnost niti ih je obavijestila. U februaru 2022. godine donosi se identično rješenje i Ministarstvo potvrdi da stanari imaju pravo da budu dio postupka. Građanima se ne dozvoljava da na pravni način iskažu svoje pravne interese i argumente“, navodi on.
Ističe da stanari koji protestuju žele da budu dio dogovora između Grada i investitora
„Želimo da se ispoštuje procedura i da se uključimo u postupak, a ne ispod žita da se ide sa dogovorima. Ne postoji jasan dogovor, stanara, Grada i investitora. Dio ove zgrade gdje se nalazi prostorija KUD-a Veselina Masleše, prema regulacionom planu i prema papirima kojima smo vidjeli, bi trebao da bude srušen, a istovremeno se stanarima te zgrade ne jamči da će biti dogovora Za sve akte od investitora čuli smo preko Grada“.
Direktor građevinskog preduzeća „Cinema Tower“, koje izvodi radove na lokaciji gdje se nalazilo nekadašnje kino Kozara, Vedran Savić kaže da je firma dobila sve potrebne građevinske dozvole, te da žalbe građana više ne važe.
„Tužbe neće da uspore radove. Naše dozvole su usvojene i konačne. Tužbe može da podnese svako za svašta, neke su opravdane a neke ne. Radovi su počeli, a građevinska dozvola je odavno izdata. Gradu smo platili 2.650.000 KM za tu građevinsku dozvolu. Ovim odugovlačenjem sve vrijeme trpimo dodatno štetu. Linijom manjeg otpora pokušavamo da uđemo u radove, dajući vremena svima da se upoznaju sa projektom“, kaže Savić.
Ističe da građani nemaju razloga za negodovanje, jer je u pitanju objekat koji je društveno koristan. Dodao je da će se zbog izgradnje pristupne saobraćajnice posjeći jedno drvo iz Aleje, a zauzvrat zasaditi još 30 novih sadnica.
Tri strane priče: Šta se stvarno dešava u banjalučkom naselju kod bivšeg kina Kozara (FOTO/VIDEO)
„Rješava se sigurnost saobraćaja, razdvajanje kolodvorskih i pješačkih površina i izlazak stanara iz zgrada, problemi zelenila i kretanje invalida. Žao mi je što se o ovom govori kao o problemu. Ovo je izuzetno društveno koristan, odgovoran i potreban projekat. Sve što su sada mane, će se razvojem projekta pretvoriti u prednosti. Ovo treba posmatrati kao rješenje problema. Ova zona ruiniranosti, devastacije i neprohodnosti, koja ne pripada samo stanovnicima bloka, več svim građanima i turistima koji dolaze u Grad, treba preporoditi kreiranjem sadržaja koji će je probuditi iz uspavanosti“, napominje direktor „Cinema Tower“.
Savić kaže da investitori više ne planiraju da se sastaju sa stanarima, jer su svoj projekat već uveliko prezentovali.
„Kompletan Regulacioni plan, kada je donesen, je prošao kroz sve propisane procedure. Građani su na nekoliko javnih rasprava imali pravo da učestvuju i daju sugestije. Mi smo u razgovoru sa prethodnim predstavnicima, jer ovo su već peti ili šesti predstavnici stanara sa kojima razgovaramo, usvojili neke sugestije. Taman kad napravimo određene ustupke pojave se neki novi koji optužuju stare stanare i tako u krug. Mi smo imali situaciju da je prethodno to bila neformalna komisija koja je vodila razgovore sa Gradom po pitanju izrade ovog objekta, i razgovarali su i sa nama. Mi smo uspjeli da im otklonimo neke kontroverze koji su imali. Ono što smo smatrali da je moguće usvojiti, usvojili smo. Napravili smo ustupke i izmijenili arhitektonski izražaj. Smanjili smo površinu parternog zauzimanja objekta sa 2.000 kvadrata na 700 kvadrata. Smatrali smo da smo postigli kompromis. Plan je prezentovan stanarima“, kaže on.
Napominje da je investitor uradio projekat u saglasnosti sa predstavnicima grada Banjaluka, te da će građani dobiti objekat sa čijim izgledom se mogu ponositi.
„Ovaj blok je zarobljen za druge građane Banjaluke i treba ga otvoriti. Mi smo željeli da uz pažljiv odabir gabarita i oblika objekta što više rastvorimo prostor. Da napravimo par hiljada kvadrata parternog uređenja, koji se daje na korištenje svim građanima. Takođe, da se formiraju nove zone okupljanja i pravci kretanja, kao i da se kroz taj poseban arhitektonski izražaj napravi jedan prostor koji će od nebrušenog dijamanta postati dragulj za ponos. Toliko smo se posvetili da napravimo objekat koji će postati arhitektonska i urbanistička odrednica Grada Banjaluka i ponos za decenije koje dolaze“, kaže Savić.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, takođe se danas obratio stanarima koji su protestovali, napomenuvši da je problem naslijedio od prethodne Gradske administracije, te da su u razgovorima sa investitorima napravljeni određeni ustupci.
„Imamo Regulacioni plan koji je stupio na snagu prije četiri godine, a kojim se predviđa dvosmjerna ulica, zgrada od 13 spratova koja je velikih gabarita u podnožju. Uspjeli smo, razgovorom sa investitorom, da se od velikih temelja zgrada odustane za 30 posto vrijednosti od temelja, kako bi dobili dodatnih zelenih površina i parking mjesta. To je mali ustupak koji smo iznudili na osnovu onoga što smo naslijedili. U pregovorima smo postigli da ovde bude umjesto dvosmjerne, jednosmjerna saobraćajnica i da drveće u Aleji ne ispašta. To je maksimalno koliko je Grad mogao da uradi“, rekao je Stanivuković.
Obećao je stanarima da će Grad pregledati njihove žalbe, kao i da će zamoliti investitora da pauzira sa radom, dok se ne utvrdi da su sve procedure ispoštovane.
„Ostaje nam da sagledamo sve procedure i rješenja koja su izdata i vidimo je li sve ispoštovano. Otvoren sam da predložim investitorima da se radovi zaustave dok sve to ne pregledamo, na nekoliko dana. Želim da napismeno odgovorimo ljudima zašto organi nisu pravovremeno odgovorili građanima. Sagledaćemo sve zahtjeve. Razgovaraćemo sa ljudima da vidimo gdje su sve uložili žalbe“, poručio je Stanivuković.
Podsjećamo, Stanivuković je u svojoj predizbornoj kampanji najavljivao kako neće dozvoliti izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa od 13 spratova na lokaciji nekadašnjeg kina Kozara, i da će to biti "amfiteatar na otvorenom".
(MONDO)