Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da za 30 godina Republiku Srpsku vidi kao nezavisnu državu koja će biti razvijenija, u određenom državnom obliku ujedinjena sa Srbijom, bez loših namjera prema okruženju.
Dodik je rekao da je danas Republika Srpska stabilnija nego ikada, da je subjekt, ali da njena nezavisnost zavisi od niza procjena.
"Govoriću još deset godina da se trebamo mirno razići dok se ne raziđemo. Pravo građanstva te ideje mora postojati i to morate ponavljati. To ne razumiju političari u pokušaju u Republici Srpskoj kojima je važnije da impresioniraju nekoga sa strane, nego da ovo svom narodu obezbijede", rekao je Dodik za RTRS.
Dodik je poručio da Srpska ima svoju politiku, koja je okrenuta jačanju mira, stabilnosti, ekonomije i podrške stanovništvu.
"Napravili smo Republiku koja izgleda bolje. Banjaluka je veća, kao i Pale i Trebinje. Išli smo koncepcijom da razvijamo Trebinje kao regionalni centar. Takođe, i Višegrad gdje 40.000 ljudi godišnje posjeti Andrićgrad. Razvijali smo Olimpijski centar `Jahorina`, Zvornik, Bijeljinu, Doboj", naglasio je Dodik.
On je naveo da je proteklih decenija obavljao važne funkcije u Srpskoj, da je jedno vrijeme bio i opozicija, ali da nikada nisu izostajali pritisci stranaca, pa čak i prijetnje po njega i njegovu porodicu.
"Prijetnje su me samo ojačavale da nastavim. Uvijek sam se vodio time koliko moje ponašanje donosi ili odnosi Republici Srpskoj i da li je ugrožavamo ako kažemo da nešto nećemo. Davno sam shvatio da ne ugrožavamo i da Republici Srpskoj može pomoći jedino nedvosmislen stav odbrane njenih vrijednosti", istakao je Dodik.
On je dodao da nije bilo lako pregovarati o mnogim važnim pitanjima, kada je često bio sam protiv svih, ali da je uvijek imao jasnu politiku koja je značila jačanje Republike Srpske.
Dodik je naveo da su indirektni porezi najstrašniji gubitak Srpske, te da je u vrijeme njegovog prvog mandata, kao premijera, Srpska bila fiskalni subjekt koja je posredstvom donacija plaćala zajedničke institucije, ali da se to promijenilo kada je otišao u opoziciju.
On je dodao da su važne stvari dramatično promijenjene u vrijeme mandata Mladena Ivanića, poput vojske, indirektnih poreza i ostalog.
"Sve je dramatično promijenjeno, pravi se jedna služba i nameće zakon kojim se definiše da se prvo podmiruje BiH, a ono što ostane ide entitetima koji u suštini finansiraju život, jer je kod entiteta obrazovanje, zdravstvo, socijala...Vojska bila-ne bila, mislim da ovaj prostor treba demilitarizovati", rekao je Dodik.
On je naglasio da je uspio da se odupre pritiscima koji su se odnosili na reformu policije, kao i da je u SAD odbio da potpiše papir na kojem se nalazila i saglasnost za promjenu naziva Republike Srpske i da se u BiH bira jedan predsjednik i ukine tročlano Predsjedništvo.
"Kada sam došao 2006. godine /na funkciju premijera Srpske/ na stolu je bilo 13 zahtjeva za prenos nadležnosti - da se na nivou BiH formira ministarstvo poljoprivrede, ekologije, da se objedini penzioni fond, zdravstveni fond, šume...", naveo je Dodik.
Dodik je ponovio da je, uprkos pritiscima dijela međunarodne zajednice, Republika Srpska jačala, te da je zahvaljujući dobrim odnosima sa Ruskom Federacijom uspjela da se zaštiti od britanske Rezolucije o Srebrenici.
"U tome je sublimiran sav odnos Britanaca prema nama. Ako ikome Srbi ne treba da vjeruju - ne treba Britancima. To je podmukla politika prema nama... Svaki ambasador Velike Britanije koji dolazi ovdje edukuje se na priči 'spriječi Srbe', ništa drugo ne uče", rekao je Dodik.
On je naveo da je ponosan na kontakt koji ima sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom koji je u mnogim pitanjima pomogao Srpskoj, prilikom kupovine Rafinerije nafte u Brodu, stavljanja veta u Savjetu bezbjednosti na britansku rezoluciju...
"Volim da se sretnem sa Putinom. Nikada nije tražio od mene ništa da uradim, samo je pitao šta može pomoći", rekao je Dodik.
On je naveo da nije lako bilo gledati bombardovanje Jugoslavije 1999. godine, ali da Srpska nije mogla ništa da uradi osim da se solidariše i pomogne koliko je mogla.
Dodik je rekao da su u sjedištu NATO-a u Briselu od njega tražili saglasnost za bombardovanje, ali da to nije mogao prihvatiti.
"Pokazivali su mi da sve jedan most između Srbije i Republike Srpske u prvim satima treba da bude srušen. Rekao sam da ako ijedan most na Drini sruše imaće pobunu u Republici Srpskoj. Na kraju smo dogovorili da pokušam da ubijedim /predsjednika Jugoslavije Slobodana/ Miloševića da još jednom razgovara", rekao je Dodik.
On je dodao da nije želio da raspiše mobilizaciju u Srpskoj u to vrijeme, jer je smatrao da na taj način ne može pomoći Srbiji, iako su pojedinci iz Srpske to tražili.
"To je bilo veoma delikatno vrijeme, teško za sve nas. Motivisao sam se time da mi ne budemo ti koji će stradati nepotrebno i junačiti se u tome. Za mene je bio taj momenat u kojem su oni poštovali to da ne ruše mostove na Drini, a ja da ću čuvati mirnu Republiku Srpsku, a da pomognem Srbiju koliko mogu", rekao je Dodik.
On je ponovio da su to bila teška, izazovna vremena, i da je bilo nekorektno pričati kakve je tadašnja struktura u Srbiji imala namjere.
"Kada je /Zoran/ Đinđić preuzeo Vladu Srbije bio sam u prilici da se upoznam sa nekim planovima koji se, na sreću, nisu realizovali, a koje je imala Srbija - da se u vrijeme bombardovanja uzbuni i podigne Republika Srpska u egzodus i da se narod sa granice šalje na Kosovo. Banjaluci je bilo predviđeno da ide u Prizren i Prištinu", prisjetio se Dodik.
SRNA
