Stalni predstavnik BiH pri UN Sven Alkalaj trebalo je danas da pred Savjetom bezbjednosti UN pročita šestomjesečni izvještaj za BiH iako za to nije dobio saglasnost Predsjedništva BiH koje je jedino nadležno za spoljnu politiku.
Srpska novinska agencija (Srna) objavila je da je Alkalaj odustao od svog govora iz nepoznatih razloga.
U svom govoru, koji je u posjedu Srne, Alkalaj se osvrnuo Opšte izbore u BiH koji su održani 2. oktobra, istakavši da je protekli period bio miran, ali da je bilo "sporadičnih pojava secesionističke i nacionalističke retorike", te izno niz kritika na račun Kristijana Šmita optuživši ga da je preduzeo radnje protivne Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, dovodeći je, kako je naveo, u stanje destabilizacije.
"Prva sporna stvar je sljedeća. BiH je svojim ustavom utvrđena kao demokratska zemlja koja djeluje pod vladavinom prava i slobodnim i demokratskim izborima. Ovaj princip visoki predstavnik je prekršio nametanjem izmjena izbornih pravila po završetku izbora. Osim toga, visoki predstavnik je prevario sve birače u BiH, jer sigurno bi glasali drugačije da su bili upoznati sa novim izbornim pravilima.
Istovremeno, visoki predstavnik je prevario sve aktere izbora, tačnije sve političke partije i nezavisne kandidate, koji bi svakako ponudili drugačije izborne liste i izborni programi koji bi bili u skladu novim izbornim pravilima. Kako BiH može sprovesti svoj ustavni princip da je demokratska zemlja, ako se mijenjaju pravila izbora pravila izbora poslije izbora? To nikako ne može, a visoki predstavnik je taj koji je to onemogućio, koji u svom radu nema pravo da radi bilo šta suprotno Ustavu BiH. Da li to znači da BiH i njeni građani nisu dovoljno dobri za potpunu demokratiju", naveo je Alkalaj u svom govoru.
Prema njegovom mišljenju, druga sporna stvar je to što je Šmit nametnuo ovakve izmjene Izbornog zakona BiH čije se vrednovanje sprovodi kroz matematičku formula i koeficijent za učešće u izbornom procesu određen je u skladu s nacionalnom pripadnošću glasačkog tijela.
"To znači da imate državljana BiH koji su etnička manjina u određenim dijelovima zemlje i koji imaju koeficijent od, na primjer, 0,5, dok građani iste nacionalnosti u južnom dijelu BiH imaju koeficijent 1,5, što im daje veća prava i šanse u izbornom procesu. To je krajnji oblik etničke diskriminacije, koji je zabranjen aktima Ujedinjenih nacija kao što su UN Konvencija o građanskim i političkim pravima i Evropska konvencija o ljudskim prava i osnovnim slobodama.
Podsjećam vas da su ovi međunarodni instrumenti sastavni dio Ustava BiH i imaju direktnu primjenu. Kako može bilo koja država da vrednuju ljude, živa ljudska bića, daju im viši ili niži koeficijent, po kome bi trebalo da imaju viši ili niži nivo ljudskih prava? Odgovor je vrlo jednostavan, nema zemlje koja to može. To je posebno zabrinjavajuće jer je visoki predstavnik u potpunosti uništio princip vladavine prava koji podrazumijeva jednakost svih pred zakonom bez izuzetka", naglasio je Alkalaj.
Treća sporna stvar za Alkalaja je ta da je Šmit nametnuo amandmane na Ustav Federacije BiH koristeći dva različita popisa, jedan iz 1991. i drugi iz 2013. godine, navodeći da je njegova odluka pokazuje namjeru da u saradnji sa susjednom Hrvatskom obezbijedi neograničeno učešće u vlasti za jednu političku stranku - HDZ koja je ogranak te političke stranke iz susjedne Hrvatske.
"Ovim je visoki predstavnik sve građane BiH doveo u stanje potpune pravne nesigurnosti", dodao je Alkalaj u svom govoru.
Prema njegovim riječima, četvrta sporna stvar odnosi se na činjenicu da je Šmit sve ovo planirao i uradio u saradnji sa Hrvatskom, što je i sama Vlada te zemlje javno najavila, vjerovatno smatrajući sebe garantom Dejtonskog sporazuma, što svakako nije.
"Ovim je visoki predstavnik izvršio, između ostalog, krivično djelo propisano Krivičnim pravom BiH. Pored toga, visoki predstavnik je selektivno sprovodio presude Ustavnog suda BiH, odnosno nije sproveo jedinu koji se tiče suzbijanja diskriminacije i to onaj u predmetu 'Komšić', čime je počinio još jedno krivično djelo iz nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH", smatra Alkalaj.
On je ocijenio da namjera Šmita da omogući pravednije izbore s njegovim odlukama nije realizovana, te da je na taj način uveo zbunjujućih elemenata i otežao izvođenje izbornog procesa.
"Postalo je više nego očigledno da je uloga sadašnjeg visokog predstavnika da destabilizuje zemlju u korist jedne od susjednih zemlja, kao i nekim od njegovih međunarodnih mentora, ali na štetu BiH i njenih građana. Koristim ovu priliku da naglasim da BiH podržava instituciju visokog predstavnika, u skladu sa mandatom datim Dejtonskim mirovnim sporazumom, ali da je aktivnost sadašnjeg vršioca dužnosti visokog predstavnika postala problem koji treba da bude riješen u najkraćem mogućem roku.
Zato je važno još jednom reći da neko ko obavlja dužnost visokog predstavnik ne može vršiti protivustavne stvari ili raditi van datih ovlašćenja, što je nažalost sada slučaj. Zato vas ovim putem pozivam da ovo pitanje riješite zajedno i izvedete BiH na demokratski put u predstojećem periodu", istakao je Alkalaj.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) zasjedaće danas u Njujorku (oko 20 časova po našem vremenu), a jedna od tema je i Bosna i Hercegovina odnosno produženje misije Altea (EUFOR) i izvještaj o radu Kristijana Šmita.