Republika Srpska posvećena je sprovođenju neophodnih reformi na putu BiH ka članstvu u EU, istovremeno vodeći računa da se poštuju ustavne nadležnosti svih nivoa vlasti, navodi se u najnovijem Izvještaju koji je Vlada Reoublike Srpske uputila Savjetu bezbjednosti UN.
U 29. Izvještaju Vlade Republike Srpske napominje se da je Evropski savjet 15. decembra 2022. godine izglasao da se BiH dodijeli status kandidata za članstvo u EU, nakon preporuke Evropske komisije iz oktobra i glasanja na Savjetu EU i Savjetu za opšte poslove.
"Status kandidata za članstvo u EU je važna prekretnica, a Republika Srpska se nada i očekuje da će status kandidata podstaći napore na evropskim integracijama na svim nivoima uprave", ističe se u trećem poglavlju Izvještaja.
U dokumentu se naglašava da je jedan od razloga za optimizam zajednička posvećenost srpskih, bošnjačkih i hrvatskih stranaka koje vrše vlast na nivou BiH sprovođenju neophodnih reformi za napredovanje ka sljedećoj prekretnici evropskih integracija.
"U govoru od 28. novembra, komesar za proširenje EU Oliver Varhelji pohvalio je opredijeljenost novih članova Predsjedništva da ubrzaju ispunjavanje 14 ključnih prioriteta za integraciju BiH u EU. U svom blogu iz februara, specijalni predstavnik EU u BiH Johan Zatler pohvalio je činjenicu da je nova vlast na nivou BiH `postavila napredak ka članstvu u EU kao centralni element svog programa`", podsjeća se u Izvještaju.
Vlada Republike Srpske u Izvještaju napominje da je Srpska već ostvarila bitan napredak na ispunjavanju većeg broja ciljeva koje EU ističe u svojim izvještajima o BiH. Dokumentu se navodi da Republika Srpska od 2007. godine, u skladu sa svojim nadležnostima zagarantovanim Ustavom BiH, usklađuje zakonodavstvo sa pravnim tekovinama EU.
Do sada je, precizirano je u Izvještaju, nekoliko hiljada propisa Republike Srpske prošlo proceduru usaglašavanja i ocjenjivanja usklađenosti sa pravnim tekovinama EU.
"Republika Srpska je uvjerena da će sprovođenje reformi u svrhu ispunjavanje standarda EU ojačati Republiku Srpsku i BiH kao cjelinu. Postizanje sljedeće prekretnice na putu ka evropskim integracijama neće biti lako, svakako će biti neslaganja", ukazano je u Izvještaju upućenom Savjetu bezbjednosti UN.
U Izvještaju se, međutim, ističe da je članstvo u EU kao zajednički cilj dovoljno važan da bi sve strane bile posvećene teškim zadacima koje je potrebno izvršiti.
U dokumentu piše da je važno je da se evropske integracije BiH odvijaju u skladu sa sistemom koordinacije u procesu evropskih integracija u BiH, poznatim kao "mehanizam koordinacije".
"Mehanizam koordinacije je sistem koji su dogovorili politički lideri u BiH i koji omogućava komunikaciju BiH sa predstavnicima EU, uz puno uvažavanje ustavne strukture BiH i nadležnosti svih nivoa vlasti. Usvojen je na Narodnoj skupštini Republike Srpske i Savjetu ministara na nivou BiH. Nažalost, mehanizam koordinacije ne poštuje se uvijek. Da bi BiH napredovala na putu ka članstvu u EU, neophodno je da se mehanizam koordinacije dosljedno poštuje", naglašava se u Izvještaju.
EU već ima zemlje članice sa krajnje decentralizovanim ustavnim uređenjem, napominje se u Izvještaju, te ističe da je Republika Srpska uvjerena da BiH može ispuniti zahtjeve za članstvo u EU, uz zadržavanje decentralizovane strukture garantovane Dejtonskim sporazumom.
Vrijeme je da se BiH poštuje kao potpuno suverena, a da bi ova zamlja to i bila, OHR mora biti zatvoren, navodi se u Izvještaju i poručuje da EU nije organizacija kolonija i protektorata, nego potpuno suverenih država.
"Imajući u vidu da je BiH dobila zvanični status kandidata za članstvo u EU, krajnje je vrijeme da BiH konačno uživa puni suverenitet. Kontinuirano prisustvo OHR-a – stranog posrednika koji prisvaja despotska ovlašćenja nad BiH i njenim građanima – očigledno je nespojivo sa suverenitetom BiH, pa tako i nespojivo sa integracijom BiH u EU", naglašava se u Izvještaju Vlade Republike Srpske.
U Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU iz 2019. godine, "EU priznaje da dalji rad visokog predstavnika sa širokim autokratskim ovlašćenjima sputava napredak BiH na putu evropskih integracija. U pogledu visokog predstavnika, u Mišljenju Evropske komisije kaže se da je `tako intenzivan međunarodni nadzor, u načelu, nespojiv sa suverenitetom BiH pa stoga i sa članstvom u EU".
OHR, takođe, podriva napore EU u BiH i može samo da unese zabunu u važan dijalog između lidera BiH i onih EU zvaničnika koji imaju zadatak da pomognu zemlji na njenom evropskom putu, ističe se u Izvještaju.
"Bivši visoki predstavnik Karl Bilt napisao je da `kontinuirano prisustvo OHR-a u svojstvu staratelja Dejtona često razvodnjava uticaj djelovanja EU`. Prosto rečeno, po pitanjima od značaja za EU, nejasno je u čije ime /Kristijan/ Šmit govori, ako ne govori samo za sebe. U intervjuu koji je dao u martu, bivši visoki predstavnik Volfgang Petrič ističe da je `njegova ključna poenta da ako ne prestanu sve spoljne intervencije, neće biti evropske budućnosti za BiH`", podsjeća se u Izvještaju.
Druga ključna prepreka koja sprečava punu suverenost BiH i stoji između BiH i članstva u EU, ističe se u dokumentu, jeste stalno prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. "Ustav BiH sadrži neobičnu odredbu - kao privremenu mjeru u periodu od pet godina - kojom se tri od devet sudijskih mjesta u Ustavnom sudu BiH rezervišu za strance. U praksi, ova trojica stranih sudija kontrolišu Sud tako što se u odlučivanju pridružuju dvojici bošnjačkih sudija", pojašnjava se u Izvještaju.
U Izvještaju se navodi i da u Mišljenju EU iz 2019. godine, među 14 "ključnih prioriteta" za BiH, sa pravom se nalazi i "rješavanje pitanja međunarodnih sudija u Ustavnom sudu BiH".
Republika Srpska, kako se napominje, cijeni uvažavanje Evropske komisije da su strane sudije u Ustavnom sudu BiH nespojive sa evropskim integracijama. U dokumentu se dodaje da se najveće srpske i hrvatske stranke u BiH snažno zalažu da strane sudije u Ustavnom sudu BiH budu zamijenjene državljanima BiH, te su i predložile zakon u tom smislu.
Međutim, bošnjačke stranke odbijaju čak i da taj prijedlog uzmu u razmatranje, čime su stale pa put i punom suverenitetu i napretku BiH ka članstvu u EU.
EU podriva integraciju BiH u EU uskraćivanjem 600 miliona evra za finansiranje projekata u Republici Srpskoj, dio paketa od 3,2 milijarde evra za podršku investicionim projektima na Zapadnom Balkanu.
Neopravdane i selektivne finansijske sankcije EU protiv građana Republike Srpske, ističe se u Izvještaju, suprotne su statusu kandidata BiH za članstvo u EU i prijete da oslabe entuzijazam Republike Srpske i njenih građana za evropske integracije.
"Ove sankcije ostavljaju na građane Republike Srpske utisak da EU pokušava da upravlja političkim poslovima u BiH i, što je još gore, da se svrstava na stranu koja je protiv Republike Srpske u unutrašnjim političkim neslaganjima. Štaviše, ovim sankcijama postavlja se pitanje da li će Brisel nastaviti sa selektivnim kažnjavanjem Republike Srpske čak i kada BiH bude primljena u EU. EU treba odmah da oslobodi opredijeljena sredstva za projekte u Republici Srpskoj", navodi se u Izvještaju.
Oni koji vjeruju da će kazne i prijetnje budućim sankcijama učiniti Republiku Srpsku podložnijom hirovima stranih prijestonica, kako je istaknuto u Izvještaju, potpuno pogrešno shvataju istoriju, kulturu i karakter regiona.
U dokumentu se napominje da takve mjere samo jačaju odlučnost Republike Srpske da štiti i ostvari svoja prava prema Dejtonskom sporazumu.
Osim posvećenosti evropskim integracijama BiH, Republika Srpska snažno podržava napore na regionalnoj integraciji, uključujući inicijativu "Otvoreni Balkan" i berlinski proces.
"Otvoreni Balkan" je regionalna inicijativa koju su pokrenule Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija, koja podrazumijeva stvaranje ekonomske zone za slobodno kretanje ljudi, robe, kapitala i usluga.
"Sada kada stranka SDA više nije dio Savjeta ministara, Republika Srpska se nada da će se BiH pridružiti `Otvorenom Balkanu` u narednoj godini", naglašava se u Izvještaju Vlade Republike Srpske upućenom Savjetu bezbjednosti UN.
(Srna)
