Počela sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH o izboru kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Slave Kukića.
Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nije kao komisija postigao saglasnost o potvrđivanju imenovanja Slave Kukuća za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i danas će se o tome poslanici izjašnjavati u drugom krugu, rekao je danas predsjedavajući Predstavničkog doma Denis Bećirović.
Predstavnički dom u prvom krugu glasanja nije podržao Kukića protiv čijeg je imenovanja glasalo 14 poslanika – SNSD-a, SDS-a, HDZ-a BiH, HDZ-a 1990 i Stranke za BiH, podršku mu je dao 21 poslanik, a suzdržana je bila poslanik PDP-a.
Kolegijum nije postigao saglasnost ni o prijedlogu zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH, pa će se i o tome poslanici izjašnjavati u drugom krugu.
Poslanici Predstavničkog doma su u dosadašnjem zasjedanju najviše vremena posvetili diskusiji o prijedlogu zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH, koji je u prvom čitanju, a u koji su ugrađene i sugestije Međureligijskog vijeća.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma nije podržala principe ovog zakona i dala je negativno mišljenje o njemu.
Poslanicima iz Republike Srpske sporna je odrednica zakona o obavezi Srpske i distrikta Brčko da svoje zakone usklade sa ovim zakonom.
Poslanik SNSD-a Dušanka Majkić podsjetila je da Srpska ima zakon o praznicima i da joj ovaj na nivou BiH nije potreban, ali da je on namijenjen zaposlenim u zajedničkim institucijama pravoslavne vjeroispovjesti, koji, kako je rekla, moraju da uzimaju slobodne dane ili dane od godišnjih odmora da bi mogli da proslave vjerske praznike.
Poslanik SDS-a Aleksandra Pandurević podsjetila je da je ova oblast u nadležnosti entiteta i da bi zakon trebao biti urađen u koordinaciji sa entitetima.
Ona je pročitala stav Vlade Republike Srpske da ne postoji osnov za donošenje ovog zakona u ovom sadržaju kao ni pravni osnov kojim se obavezuju entiteti i Brčko distrikt da svoje zakone o praznicima usklade sa ovim zakonom.
Poslanici stranaka potpisnica „platforme“, SDP i SDA, smatraju da ovim zakonom trebaju da budu, osim vjerskih, obuhvaćeni i svi drugi praznici na nivou BiH.
Poslanik SDP Saša Magazinović zapitao je šta je sa ateistima.
Poslanici iz hrvatskih stranaka zalagali su se za usvajanje prijedloga zakona u prvom čitanju jer je to obaveza preuzeta potpisivanjem ugovora BiH sa Svetom stolicom i Srpskom pravoslavnom crkvom, a da se njegovi nedostaci ispravljaju u amandmanskoj fazi.
Ovim zakonom predviđeno je za pripadnike pravoslavne, katoličke, islamske i jevrejske ispovjesti po pet neradnih dana za obilježavanje tačno određenih vjerskih praznika u toku godine.
Za pripadnike pravoslavne vjeroispovijesti određen po jedan dan za Božić, za Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, za Duhove, za Veliki petak i za Vaskrs.
Za pripadnike katoličke vjeroispovijesti ovim zakonom određen je po jedan dan za Bogojavljenje, za Tijelovo, za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Velike Gospe, za praznik Svi sveti i za Božić.
Za pripadnike islamske vjeroispovijesti određen je po jedan dan za Novu hidžretsku (muslimansku godinu), za dan rođenja Muhameda, za Ramazanski bajram i dva dana za Kurbanski bajram, dok je za pripadnike jevrejske vjeroispovijesti određen po jedan dan za Sukot, za Šavuot, za Pesah, za Roš Hašanu (Nova godina) i za Jom Kipur (Dan pomirenja).
(Srna/MONDO)
