Na neformalnom sastanku lidera Evropske unije sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije zaključeno je da je potrebno da se zaokruži vizija EU obogaćene Zapadnim Balkanom, Ukrajinom i Moldavijom.
U zajedničkoj Deklaraciji navodi se da je na neformalnom sastanku u Atini podvučena potreba za obnovljenim i ponovo fokusiranim procesom proširenja koji je opipljiv i kredibilan, bez prečica do uspostavljenih uslova, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu grčke vlade.
Navodi se da je izražena posvećenost Ukrajine i Moldavije u preduzimanju narednih koraka u njihovom procesu pridruživanja nakon što završe neophodne reforme.
"Čvrsto vjerujemo da je 20 godina nakon samita u Solunu i u svjetlu nove geopolitičke realnosti, vrijeme da se usvoji hrabar i ambiciozan krajnji cilj koji će poslužiti kao vodič, inspiracija i okvir. Ruska invazija na Ukrajinu je ključni momenat za Evropu, koja stvara novi nivo svijesti o zajedničkim principima, jedinstvu i zajedničkoj budućnosti unutar EU.
Ovo je kritičan trenutak za bezbjednost, mir i stabilnost našeg evropskog kontinenta. Srušeni su zakoni i principi koji su tako dugo doprinosili stabilnom i predvidivom evropskom bezbjednosnom poretku i ponovo smo svjedoci ispoljavanja destruktivnih efekata revizionizma", navodi se u tekstu objavljenom na sajtu grčke vlade.
Kako se navodi u tekstu, izražava se "nepokolebljiva podrška u nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica, zasnovanih na vrijednostima demokratije i vladavine prava".
"U našim današnjim razgovorima u Atini, izrazili smo podršku i zahvalnost za iskrene napore predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da postavi principe mira u skladu sa Poveljom UN, u svojoj formuli mira. Takođe smo pozdravili napore Generalne skupštine UN da promoviše sveobuhvatan, pravedan i trajni mir u Ukrajini. Složili smo se da ne može biti nekažnjivosti za ratne zločine i druge zločine kao što su napadi na civile i uništavanje infrastrukture i svi odgovorni moraju odgovarati", navodi se u tekstu deklaracije.
Ističe se da je Solunski samit prije 20. godina priznao da Zapadni Balkan pripada Evropskoj uniji. "Eskalirajući agresorski rat protiv Ukrajine otkrio je hitnu potrebu za snažnom, otpornom i inkluzivnom EU kao kamenom temeljcem mira i prosperiteta između naših naroda u ovim teškim vremenima.
Naglasili smo da Zapadni Balkan, Ukrajina i Republika Moldavija, koje su geografski susjedne državama članicama EU, imaju zajedničko evropsko nasljeđe, istoriju i budućnost definisanu zajedničkim prilikama i izazovima. Kao strateško ulaganje za mir, bezbjednost i stabilnost u Evropi, važno je da ovi regioni budu prihvaćeni kao punopravni članovi evropske porodice", zaključuje se u tekstu zajedničke Deklaracije.
Na neformalnom sastanku u Atini, na poziv grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa učestvovali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednica Moldavije Maja Sandu, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, premijer Grčke Kirijakos Micotakis, premijer Rumunije Jon-Marsel Čolaku, Aljbin Kurti, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, ministar Nikolaj Denkov i premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Prisutni su bili i prednik Evropskog savjeta i predsjednca Evropske komisije Šarl Mišel i Ursula fon der Lajen.
Ovo je druga verzija Deklaracije koja je potpisana, u prvoj je trebalo da se nalazi odredba o pozivu na uvođenje sankcija Rusiji, ali ona, prema pisanju medija, na zahtjev predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nije usvojena.
(RTS)
