Šešelj kaže da je spreman da se odazove sudu ako bude preseljen u neku sigurniju državu, kao što je Avganistan.
Predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj rekao je Srni da još nije dobio novu hašku optužnicu za nepoštovanje suda, ali da je spreman da se odazove pozivu ako Mehanizam za međunarodne krivične sudove, koji je zamijenio Haški tribunal, bude preseljen u neku sigurniju državu, kao što je Avganistan.
"Pošto će uskoro Velika Britanija da potone u more, jer će ogroman talas Severnog mora da zapljusne celu Holandiju, neću da budem u to vreme u Sheveningenu da me udavi taj talas", rekao je Šešelj.
On je naveo da bi se najsigurnije osjećao u Avganistanu i predložio da Mehanizam bude preseljen u tu državu.
"Pošto je Avganistan planinska zemlja, tamo nijedan talas ne može da dopre, a avganistanski junački narod je nedavno do nogu potukao Amerikance i njihove saveznike, obnovio demokratiju. Tamo bih se osećao najsigurnije", rekao je Šešelj.
On je podsjetio da je i ranije bio optužen za nepoštovanje suda, odnosno za štampanje svojih knjiga u kojima je, kako kaže, objavio podatke lažnih svjedoka, povjerljive dokumente i razne falsifikate.
"Oni su hteli prošle godine da mi zaplene 56 knjiga zbog toga. Naravno, nisu uspeli da zaplene nijednu, pa sam odlučio da celi moj haški dosije, a tu će biti bar još dvadesetak knjiga, objavim da ostane za istoriju", rekao je Šešelj.
On je dodao da je već tri puta u tribunalu kažnjen za nepoštovanje suda, a da bi sada da mu sude i četvrti put.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je sinoć da je iz Haga stigla nova optužnica protiv Šešelja i njegova četiri saradnika za nepoštovanje suda.
Šešelj je pravosnažnom presudom Haškog tribunala iz 2018. godine osuđen na deset godina zatvora zbog podsticanja progona, deportacije i prisilnog raseljavanja i premještanja Hrvata u vojvođanskom selu Hrtkovci, 1992. godine.
Lider radikala je ostao na slobodi u Srbiji, jer je odslužio kaznu tokom boravka u pritvoru od 2003. do 2014. godine.
Haški tribunal je 2010. godine podigao optužnicu protiv Šešelja zbog nepoštovanja suda, zato što je objavio identitete zaštićenih svjedoka iz glavnog procesa koji se protiv njega vodio po optužnici za ratne zločine.
Osim Šešelja, Tribunal je za nepoštovanje suda optužio i članove SRS-a Vjericu Radetu i Petra Jojić i za njima raspisao potjernicu sa nalogom za hapšenje.
Veće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu odlučilo je 2016. godine da nema zakonskih osnova za hapšenje i izručenje članova SRS-a, zato što Zakon o saradnji sa Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i nepoštovanje suda.
(SRNA/MONDO)
