Prof. dr Vlade Simović sa Fakulteta političkih nauka (FPN) za Mondo je analizirao dolazeće izbore u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
U osvit glavnog izbornog dana u SAD (5. novembar) gdje je već glasalo više od 70 miliona ljudi, pitanje koje najviše zanima ljude na našim prostorima jeste da li će i kako pobjeda Donalda Trampa ili Kamala Haris uticati na politike koje Vašington već godinama vodi u regionu bivše Jugoslavije.
U tom "već godinama" krije se i odgovor, jasan je bio Vlade Simović analizirajući potencijalne efekte nakon izbora.
"Politike SAD prema postjugoslovenskom prostoru su definisane agendama koje su slične onima iz devedesetih godina. One su se ponešto mijenjale, ali ne radikalno. Pošto mi nismo u fokusu, nebitno o kome je riječ (o kojem kandidatu), ne vjerujem da će doći do bitnijih zaokreta jer agende nisu tako lako promjeljive", kaže Simović.
Dodaje da ipak postoje određene razlike jer je u vrijeme prvog mandata Donalda Trampa u Bijeloj kući naš prostor imao nešto manje pritrisaka iz administracije i ambasada.
"Vjerovatno bi ponovni izbor Trampa relaksirao američko prisustvo ovde. On insistira na izolacionističkim i suverenističkinm politikama što nije slučaj sa demokratama", navodi Simović.
Utisak je da su politički lideri u Republici Srpskoj, Srbiji, ali i pojedinim evropskim zemljama poput Mađarske navijački raspoloženi prema Trampu. Slično je i sa brojnim građanima, mada istraživanja o tome ne postoje. Kada se uzmu u obzir ukupni odnosi koji podrazumijevaju veze Trampa i njegovog okruženja, prije svega Ričarda Grenela sa Beogradom, ili odnos kandidata Republikanaca sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, uz uticaj koji Orban ima u Banjaluci ili Beoigradu, djeluje da je to navijačko raspoloženje utemeljeno.
Da li Tramp stvarno, u slučaju pobjede, može imati drugačiju politiku prema Srbiji, Kosovu i Metohiji, Republici Srpskoj, sankcijama...
"Pobjeda Trampa a u ogromnoj mjeri bila bi vjetar u leđa raznim državama koje provode suverenističke politike jer bi imali ideološku platformu (suverenizam) gdje mogu da se okupe i sarađuju. Međutim, moramo imati u vidu složen politički i izborni sistem SAD koji funkcioniše po principu kočnice i ravnoteže između parlamenta (Senata i Kongresa) i predsjednika".
Simović skreće pažnju i na samu proceduru nakon izbora. Rezultati će biti objavljeni 6. januara, a inauguracija će biti obavljena 25. januara i to jedan dug proces.
"I ako Donald Tramp dođe na vlast - dok se etablira, dok se definišu primarne javne politike - fokus na Balkanu ostaje za neki naredni period. Nema sumnje da je očekivanje, srpskog naroda prije svega, zaista opravdano i ono je racionalno utemeljeno jer Srbi imaju taj problem sa demokratskim administracijama. U dva navrata je bombardovan ovaj prostor (1995. i 1999.) i oba puta je u Vašingtonu bila demokratska administracija. Ali ne treba imati neracionalna očekivanja da će se to (promjena) desiti odmah i sad jer to je kompleksan sistem", kaže Simović.
Analitičare u Americi i svijetu posebno zanima, ali i brine pitanje, da li nakon izbora može doći do sukoba u Sjedinjenim Američkim Državama. Donald Tramp je slao signale u skladu sa stavovima nakon prošlih izbora (2020. godine) čije rezultate nije htio da prizna. Od tada utisak je da se atmosfera između "dvije Amerike" žestoko radikalizovala.
"Realno, imamo najizraženiju polarizaciju društva u Americi nakon Građanskog rata. Danas imamo ontološki sukob između dvije Amerike. Između jedne koja je suverenistička, konzervativna, religiozna, hrišćanska...to je jedna Amerika, kako kaže jedna slika, 'koja zaspe sa pištoljem sa jedne i Biblijom sa druge strane'. Stoji nasuprot globalističke, nekonzervativne, neoliberalne Amerike koja živi mahom u velikim gradovima na obalama. Ključna borba će se odvijati oko Pensilvanije, ruralne i urbane, koja ima 19 elektora", predviđa naš sagovornik.
Simović smatra da je podjela u SAD dobila biblijske momente, a kandidatima se pripisuje skoro mesijanski karakter.
"Mnogi birači Trampa smatraju spasiteljem. Ako ne pobijedi na izborima spremni su da uzmu oružje u ruke i da brane njihovo pravo na drugačiju Ameriku. Isto tako, s druge strane, nemojte misliti da razni antifa i slični radikalni američki pokreti nisu spremni da to isto učine. A to je država puna oružja, država gdje jedan član Ustava garantuje vaše pravo na nošenje oružja".
Zaključuje da bi svaki sukob u SAD značio štetu za ostatak svijeta jer bi se sigurno, na ovaj ili onaj način, prenio i u druge regione.
"Nadamo se da će pobijediti razum i da će pobjeda restartovati politike SAD u onom pravcu u kojem bi svoje intervencionističke politike promijenili i učinili veliku stvar za čovječanstvo, jer ovo što su ranije činili ostavilo je velike posljedice po svijet, a primarno po naš prostor", jasan je Simović.
CIJELI INTERVJU POGLEDAJTE OVDJE:
(MONDO)
