"Bez obzira na ishod, državni nivo Bosne i Hercegovine i posebno Republika Srpska ulaze u do sada najveću ustavnu i političku krizu, a gdje će između ostalog cijenu platiti i put BiH u punopravno članstvo Evropske unije", kaže Sakić.
Pred Sudom BiH u Sarajevu danas se iznose završne riječi u predmetu koji se vodi protiv predsjednika RS Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora "Službenog glasnika" Miloša Lukića za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita.
Ovo suđenje s pravom izaziva ogromnu pažnju javnosti jer se kroz ovaj proces, od početka, pa do još nepoznatog ishoda prelamaju pravo i politika. Ugrubo i pojednostavljeno, kroz ovaj proces postavljeno je pitanje: ko je vrhovni pravni autoritet i krajnja instanca moći u Bosni i Hercegovini? Da li je to visoki predstavnik i na osnovu čega?
Za brojne pravnike iz Republike Srpske i Srbije u proteklih godinu dana nije bilo sumnje da je proces politički, da nema veze s pravom, i da je cilj Tužilaštva BiH da na osnovu nametnute odluke Kristijana Šmita Sud BiH osudi predsjednika Republike Srpske i zabrani mu političko djelovanje. Na taj način bila bi poslata poruka i svim drugim, demokratski izabranim nosiocima vlasti.
Dok proces traje nismo imali priliku da čujemo mišljenje stručnjaka iz Federacije BiH koji su upadljivo (glasno) ćutali o suđenju. To je u jednom trenutku uočio i Dodik, pa je izjavio da je "život veći od politike, da to nisu shvatili bošnjački političari, ali da njihova akademska i intelektualna javnost jeste", sugerišući da je za svakog pravnika u BiH koji drži do sebe sramota da podrži proces koji se vodi na osnovu "odluke visokog predstavnika".
Damir Sakić, pravnik iz Sarajeva, nije se libio da iskaže stav. On je više puta pojasnio kako smatra, da ukoliko Kristijan Šmit ne izvrši svoju obavezu i ne svjedoči pred Sudom BiH u ovom procesu, ne može biti izrečena druga nego oslobađajuća presuda.
Po njemu, Šmit je pred Sudom kao svjedok i vještak morao da odgovori, između ostalog, na pitanja o tome koja je njegova pozicija u ustavno-pravnom i političkom sistemu BiH, koja su njegova ovlaštenja u skladu sa odredbama Aneksa 10 Opšteg okvirnog Sporazuma za mir, šta je "odluka visokog predstavnika", koji je način donošenja i njenog stupanja u pravnu snagu?
Šmit, kao što znamo, nije svjedočio. Glavni pretres u krivičnom postupku koji se u Sudu BiH vodi protiv Dodika i Lukića, ulazi u fazu završnih riječi nakon čega će sudija izreći i objaviti prvostepenu presudu.
Sakić je za Mondo odgovorio na pitanja o očekivanjima i posljedicama nakon presude.
Kada možemo da očekujemo izricanje presude?
U krivično-procesnom smislu, od zaključenja glavnog pretresa, a shodno svim pravnim i političkim implikacijama, objektivno je očekivati da će javno izricanje i objavljivanje presude biti najkasnije u roku od tri dana od zaključenja glavnog pretresa, kojom prilikom će biti poznata i visina glavne kazne (zatvora) ali i sporedna kazna (mjera zabrane obavljanja funkcije). Dakle, diskreciona ocjena i slobodno uvjerenje sudije koliko mu vremena treba da donese presudu, a unutar zakonskog roka.
Žalbeni rokovi počinju da teku od dana prijema pismenog otpravka presude. Sukladno Zakonu o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, sudija je u obavezi da pismeni otpravak sačini i strankama dostavi u roku od 15 dana, odnosnu u roku od 30 dana u složenim predmetima. Nakon što stranke zaprime pismeni otpravak presude počinju da teku žalbeni rokovi koji prema Zakonu o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine traju 15 dana sa mogućnosti da se zatraži od Suda Bosne i Hercegovine dodatnih 15 dana za pripremu žalbu u složenim predmetima.
Trajanje žalbenog postupka u Apelacionom odjeljenju Suda Bosne i Hercegovine u ovom trenutku nije moguće odrediti, iz više kumulativnih razloga.
Da li možemo da naslutimo kakva će presuda biti?
U pitanju ishoda, a na temelju svega o čemu smo informisani iz medija i iz sadržaja glavnog pretresa koji je javan, bilo bi neprimjereno davati prognoze jer je presuda diskreciona odluka i slobodno uvjerenje sudije na osnovu ocjene svakog dokaza pojedinačno i svih dokaza u vezi zajedno. Međutim, ono što možemo jeste govoriti o pravnim ali i u ovom slučaju političkim implikacijama presude kojom se oglašava krivim i presude kojom se oslobađa od optužnice.
Postoji dovoljno osnova za razumnu pretpostavku da je prava volja „zakonodavca“ - visokog predstavnika bila da inkriminacijom djela u Krivični zakon Bosne i Hercegovine pod nazivom „Nepoštovanje odluke visokog predstavnik“ konstituira mehanizam prinude za provođenje njegovih odluka.
Šta ako predsjednik Republike Srpske bude proglašen krivim?
Bila bi stvorena pravna praksa na osnovu koje bi bili vođeni svi budući postupci u sličnoj stvari. Dodatno, psihološki utjecaj takve presude na službenike širom Republike Srpske polazi od autoriteta predsjednika Republike: „ako je on presuđen, šta mi da očekujemo“.
Političke implikacije presude kojom se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik oglašava krivim biće vidljive i na nivou države Bosne i Hercegovine ali i na nivou Republike Srpske. Državni nivo Bosne i Hercegovine će uči u zastoj u procesu rada i odlučivanje sa neograničenim rokom trajanja, a što je u oba scenarija bilo i očekivano.
U Republici Srpskoj, postavlja se pitanje rada i funkcionisanja vlasti jer predsjednik Republike između ostaloga potpisuje ukaze o stupanju zakona usvojenih u Narodnoj skupštini Republike Srpske u pravnu snagu, a sve radi neizvjesnosti u pitanju da li će i ako bude na koji će način biti provedena Odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjednika Republike. Slijedi pravna i politička nesigurnost sa razornim posljedicama na ustavni i pravni poredak Republike Srpske ali i države Bosne i Hercegovine u cjelini.
Ne smijemo iz vida ispustiti niti činjenicu da se opozicija iz Republike Srpske nalazi u složenoj poziciji. Dakle, nije razumno niti osnovano očekivati da je njima politički prihvatljiva bilo kakva presudu ili druga odluka u kojoj se predsjednik Republike ili bilo koji drugi službenik u Republici Srpskoj presuđuju jer je poštovao Ustav Republike Srpske i stavio ga iznad odluke visokog predstavnika o čijem statusu i sveukupnom djelovanju postoji konsenzus u Republici Srpskoj.
Šta ako bude oslobođen?
Implikacije presude kojom se Dodik oslobađa od optužnice, već je on sam naveo, odnose se na položaj Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, te posebno položaj visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Sve sa razarajućim posljedicama na samu državu Bosnu i Hercegovini.
Govorio sam o poziciji visokog predstavnika u ovom krivičnom postupku, te smatram da ako je na vlastitu inicijativu tražio da svjedoči u žalbenom postupku u Evropskom sudu za ljudska prava u predmetu „Kovačević protiv Bosne i Hercegovine“, da je imao obavezu da se pojavi u krivičnoj stvari čiji će ishod izmjeniti političku i pravnu arhitekturu odnosa u Bosni i Hercegovine. Posebno, slijedom činjenice da blanketnu odredbu u dijelu „odluka visokog predstavnik“ nije moguće popuniti.
Kakve će biti posljedice presude na političko stanje u BiH, OHR i odnose na koje utiču predstavnici međunarodne zajednice?
U pitanju međunarodne zajednice, komparativnom analizom pozicije glavnih njenih aktera u Bosni i Hercegovine u vrijeme potvrđivanja optužnice i u vrijeme izricanja i objavljivanja presude, izvodimo razuman zaključak o njenim političkim i faktičkim kapacitetima da reaguje.
Administracija predsjednika Trampa još uvijek nije uputila novog Ambasadora Sjedinjenih Država u Bosnu i Hercegovinu, a niti imamo razvidnu politiku njegove administracije prema ovom dijelu svijeta. Također, podsjećanja radi, politička podrška administracije predsjednika Bajdena je bila pogonska snaga i finansijskim sankcijama, suspenziji Ustava Federacije BIH, nametanju Vlade Federacije i radu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Evropska unija koja je načelno uvijek bila protiv intervencionizam kojim se koristio visoki predstavnik (o čemu svjedoči i Izvještaj Evropske komisije o BIH) trenutno prolazi blago kazano izazovan period u svakom smislu. U konačnici, dio javnosti u Bosni i Hercegovini pogrešno percipira da nešto što samo izgleda da je na štetu predsjednika Dodika po automatizmu ide u korist Bosne i Hercegovine.
Moja je procjena da bez obzira na ishod i državni nivo Bosne i Hercegovine i posebno Republika Srpska ulaze u do sada najveću ustavnu i političku krizu, a gdje će između ostaloga cijenu platiti i put Bosne i Hercegovine u punopravno članstvo Evropske unije.
(MONDO)
