Deseti Uneskov samit država jugoistočne Evrope u Mostaru završen je "diplomatskim obračunom" Srbije i Albanije
Predsjednik Albanije Bamir Topi u obraćanju medijima ocijenio je da su na samitu trebali biti i predstavnici samoproglašenog Kosova, na šta je reagovao ministar kulture Srbije Predrag Marković, koji je istakao da su Beograd i Priština pod pokroviteljstvom EU postigli dogovor o načinu učešća na regionalnim skupovima, što se mora poštovati.
"Nerazumljivo je da Kosovo još nije prisutno na ovakvim skupovima. Želio bi istaći značaj politike komunikacija i skupova na kojima se govori o kulturnom nasljeđu i u koje bi trebalo uključiti i Kosovo", smatra Topi.
Marković, koji se obratio medijima i učesnicima skupa, iako to protokolom nije bilo predviđeno, naglasio je da je načelno opredjeljenje Srbije da bude sačuvan svaki spomenik kulture i srpsko nasljeđe na Kosovu koje je već proglašeno svjetskom baštinom.
"Moramo iz prošlosti da učimo. Ako se nešto obnavlja treba da ide korak po korak i ne smije da se trči, ni da se maršira. Kada su u pitanju regionalni skupovi Beograd i Priština su pod pokroviteljstvom EU postigli dogovor koji će sada polako ulaziti u praksu. Ovaj samit je pod pokroviteljstvom Uneska i svakako ćemo poštovati sav načela koja se tiču UN", rekao je Marković.
Ministar kulture Srbije zahvalio je predsjedniku Albanije "koji je iznio principijelan stav "da svi treba da se brinemo o kulturnom nasljeđu na području svoje zemlje".
"Očekujem da će o ovim pitanjima u duhu tolerancije i iskrenog razumevanja koje postoji na ovim samitima o tome u narednom periodu razgovarati država Srbija, Albanije i Makedonija koja će biti domaćin narednog skupa. Sasvim sam siguran da će taj redosled pripreme i dogovora biti dobar temelj za budućnost i značiti da smo naučili nešto iz prošlosti", rekao je Marković.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je da će vrijeme riješiti pitanje Kosova, te da se nada da će to biti uskoro.
Kada je riječ o Uneskovom samitu, Izetbegović je naveo da je postignut veliki stepen saglasnosti da kultura može imati veliku ulogu u jačanju saradnje i produbljivanju odnosa za šta su se i založili svi na skupu u Mostaru.
Odgovarajući na pitanje novinara hoće li izborom Tomsilava Nikolića za predsjednika Srbije biti pogoršani odnosi u regionu Izetbegović je ocijenio da su odnosi otišli nekoliko koraka unazad nakon Nikolićevih izjava o Srebernici i Vukovaru, ali da nije kasno da se ide u oporavak.
"Nikolić je pragmatičan političar, koji je pokazao da je spreman da se mijenja. On je promijenio retoriku, a nadam se da će i stavove,te da će se to potvrditi u narednom periodu", prokomentarisao je Izetbegović.
Predsjednik Makednonije Đorđe Ivanov podsjetio je da su ovi samiti otpočeli kao "dijalog među civilizacijama", i to na inicijativu Makedonije i njenog pokojnog predsjednika Borisa Trajkovskog, te da su već prerasli u tradiciju.
"Ovi sastanci su puno pomogli u promjeni imidža Balkana, što je naš zajednički cilj. Odnosi zemlja Balkana su opterećeni istorijskim predrasudama i strahovima od različitosti. Ovo je region multietničnih, multikulturnih društva i vjerujem da takvo pozitivno balkansko iskustvo hiljadugodišnjeg suživota može pomoću u razvijanju evropske budućnosti. Moj moto je uvijek bio: `Evropski mir je nedostižan bez balkanskog mira`", poručio je Ivanov na konFerenciji za novinare nakon samita.
Ivanov rekao je da na Balkanu trebamo naučiti da gledamo naprijed, a ne nazad te da se potrebno osloboditi strahova i predrasuda.
Predstavnici zemalja jugositočne Evrope usvojili su na samitu u Mostaru deklaraciju pod nazivom "Vjersko i kulturno nasljeđe kao osnova intenzivnije saradnje među državama" u kojoj su, između ostalog, obećali da će biti posvećeni njegovanju mira, razumijevnja i saradnje u regionu i štititi kulturno nasljeđe kao važan osnov za razumijevanje i saradnju.
Osim Izetbegovića, na samitu su učestvovali predsjednici Albanije Bamir Topi, Makedonije George Ivanov i Crne Gore Filip Vujanović.
Hrvatsku, kao i Srbiju, Rumuniju, Bugarsku i Tursku predstavljali su ministri kulture ili njihovi zamjenici, a Grčku i Sloveniju ambasadori tih zemalja u BiH.
U Mostar su bile i delgacije Savjeta Evrope i Evropske komisije, te direktorica Uneska Irina Bokova.
Domaćin samita naredne godine biće Makedonija.
(Srna)
