Elementarne nepogode u Banjaluci posao su malobrojnih pripadnika CZ i vatrogasaca. Dobrovoljaca nema, a o volonterskim jedinicima se ne razmišlja
Prilikom požara, poplava i drugih prirodnih katastrofa nadležne službe nikad nemaju dovoljno ljudi, ali u Banjaluci nema dobrovoljaca koji bi pomogli vatrogascima ili pripadnicima Civilne zaštite.
O volonterskim civilnim jedinicama, koje su već godinama praksa u Evropi, u Banjaluci i RS se i ne razmišlja, piše "Press RS" u izdanju za petak.
Naprotiv, mnogo češća pojava je izbjegavanje obaveze da se pomogne, pa makar i u gašenju sopstvene imovine! Umjesto da Banjaluka, kao najmnogoljudniji grad, pošalje volontere da pomognu u gašenju požara u Hercegovini ili saniranju šteta od poplava u Semberiji, gradu na Vrbasu bila bi potrebna pomoć sa strane ukoliko bi došlo do većih nepogoda i katastrofa.
Kada je u pitanju Banjaluka, pripadnici Vatrogasne jedinice kažu da oni često pomažu u gašenju požara u susjednim opštinama, ali i da bi bilo poželjno organizovati i obučiti volontere koji bi bili angažovani u slučaju velike potrebe.
"Deset naših ljudi otišlo je da pomogne u gašenju požara na Čemernici. Opremljeni su naprtnjačama sa vodom, zbog teškog terena. Naša jedinica broji 95 ljudi, a pokrivamo područje od 1.250 kvadratnih kilometara, s tim da manji okolni gradovi ili nemaju nikakvu jedinicu ili su simbolične, pa nas zovu da intervenišemo. Sa Dobrovoljnim društvom iz Vrbanje imamo dovoljno vatrogasaca i možemo da se zaštitimo, a srećom, velike nepogode ili veliki požari rijetkost su u ovim krajevima. Dobrovoljaca nema, iako postoje čak novčane naknade za volontere. Naš čovjek je nepopravljiv, gasiš mu dvorište, on samo posmatra, iako je to kažnjivo", kaže starješina Vatrogasne jedinice Banjaluka Živko Vuković.
Pored vatrogasaca, odnosno jedinice za zaštitu od požara, Civilnu zaštitu grada čini još pet jedinica za specijalizovane namene, i to jedinice rada i spasavanja na vodi i pod vodom, za spasavanje iz ruševina, za slučajeve radioloških, bioloških i hemijskih zagađenja, za asanaciju terena i jedinice prve medicinske pomoći.
"Određeni su zadaci ovim jedinicama i djelimično izvršena obuka formiranih sastava. U sastavima CZ nalaze se Ronilački klub „Buk", Speleološko društvo „Ponir", Planinarski klub PAOK, Akademski radio-klub, Aero-klub „Sveti Ilija", Padobranski klub „Banjaluka" i drugi klubovi čija se stručnost može iskoristiti za potrebe spasavanja. Civilna zaštita može brzo i efikasno da deluje vlastitim sastavima, kao i uz pomoć preduzeća i ustanova čija se sredstva i ljudstvo angažuju na normalizaciji života", kažu u Civilnoj zaštiti.
Među građanima, posebno onim mlađim, vlada mišljenje da bi trebalo organizovati volontersku mrežu kako bi oni koji bi se bez problema odazvali kada zatreba, mogli biti upućeni u ostale krajeve RS pogođene nepogodama, što je trenutno slučaj u Hercegovini, gdje je veliki problem - nedostatak ljudi.
"Ukoliko bi bio organizovan prevoz, vjerujem da bi se skupilo najmanje sto ljudi iz ovolikog grada koji bi otišli u Hercegovinu da pomognu. Ako ništa, da nose opremu vatrogascima ili rade poslove za koje nije potrebna specijalna obuka. Ima ljudi koji hoće da pomognu, ali nema ko da ih usmjeri", kaže student Slaven Pavlović.
(MONDO)
