Nedostatak u krivičnim zakonima entiteta i Brčko distrikta jeste nedefinisan izraz "govor mržnje“, izjavila Ljiljana Zurovac.
"To je nešto što treba staviti u zakon i taj nedostatak ostavlja `rupu u zakonu` za donošenje eventualnih presuda“, istakla je izvršni direktor Savjeta za štampu BiH Ljiljana Zurovac.
Ona je dodala da postoji dosta podignutih tužbi zbog govora mržnje u medijima, ali da nema nijednog otvorenog procesa ili presude, te podsjetila da su sudovi u Crnoj Gori i Srbiji donosili takve presude.
Zurovčeva je rekla novinarima u Banjaluci, pred početak okruglog stola "Govor mržnje na portalima-mogućnosti zakonske regulative", da Savjet za štampu BiH sve češće prima žalbe i prigovore građana na izvještavanje medija, posebno onlajn medija.
Građani najčešće reaguju na loše komentare u vezi sa prijetnjama, huškačkim jezikom, uvredama, klevetama ili govorom mržnje.
Prema riječima Zurovčeve, govor mržnje je najčešći na nacionalnoj osnovi, te da mu mediji i građani zajedno moraju stati u kraj.
Ona je pojasnila da u trenutku kada anonimni posjetilac postavlja komentar na onlajn medij urednik tog medija ne može biti odgovoran, ali je odgovoran ako ne ukloni komentar za koji se utvrdi da je huškački i prijeteći, odnosno da je govor mržnje.
Urednik portala "Frontal.rs" Danijel Simić kaže da je bilo slučajeva kada je sudija tražio IP adrese onih koji su postavljali komentare koji su bili predmet spora, ali da je teško naći anonimnog posjetioca koji komentar ostavlja iz ugostiteljskih objekata.
On smatra da bi prvi korak u sprečavanju govora mržnje trebalo da bude definicija tog izraza, jer je on različit u zavisnosti od sredine u kojoj se krećemo.
"Ono je u Sarajevu medijski folklor, u smislu `republika brdska`, `republika šumska`, `genocidna tvorevina` nešto je što se u Srpskoj tretira kao govor mržnje, a u FBiH je to običan način izražavanja o susjednom entitetu. Dok se to ne razriješi nećemo imati nikakvog napretka u bilo kom drugom pogledu“, rekao je Simić.
Dragan Jerinić, predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske, koje je organizator okruglog stola, kaže da se govor mržnje na portalima svodi uglavnom na komentare na vijesti, ali da treba naći modalitet koji bi to zaustavio.
On je ocijenio da je teško naći ispravno rješenje, jer se ono u nekim situacijama graniči sa cenzurom, ali da ne treba javno publikovati neko vrijeđanje i da odgovornost treba prebaciti na one koji to publikuju i dozvoljavaju.
(Srna)
