Da li će biti suđenja za zločine u Brodu?

Predsjednik Udruženja za traženje zarobljenih boraca i nestalih civila iz Broda Marko Grabovac pozvao je danas zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva BiH Vesnu Budimir da javno kaže da li Tužilaštvo BiH želi da procesuira ratne zločine počinjene 1992. godine u Brodu.

Grabovac je rekao Srni da ga je Vesna Budimir, koja je zamijenila ranijeg tužioca Dejvida Švendimena, pozvala da joj dostavi tužbu o ovim zločinima, iako je to ranije učinjeno.

On je naveo da mu je Budimirova rekla da Tužilaštvo želi da procesuira zločin u Brodu, ali da "nema nikakve tragove o tome".

"Vesni Budimir sam predao dva primjerka kopije tužbe, iako je ona insistirala da joj predam original. Sa mnom su tada bili rukovodilac Tima za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović i šef Operativnog tima za traženje nestalih Republike Srpske Goran Krčmar", rekao je Grabovac.

On je istakao da mu je Budimirova tada obećala da će u najkraćem roku podići 25 optužnica za zločin u Brodu.

"Od preuzimanja tužbe prošlo je gotovo godina dana, a od obećanja nema ništa", rekao je Grabovac koji sumnja u namjere Tužilaštva BiH da procesuira zločin u Brodu.

On je ocijenio da procesuiranje zločina u Brodu ne odgovara mnogim stranim faktorima koji su odigrali značajnu ulogu na početku rata u BiH.

"Procesuiranjem zločina u Brodu na vidjelo bi izašla umiješanost Hrvatske, što mnogima ne odgovara", naveo je Grabovac, ističući da su najveći zločini počinjeni po naredbi iz Hrvatske, koja je ovaj dio teritorije BiH namjeravala da pripoji Hrvatskoj.

On je ocijenio da se zločini u Brodu nisu desili slučajno. "Brod se našao na meti Hrvatske, jer se nalazio na glavnoj komunikaciji kojom su hrvatske snage namjeravale da napreduju prema unutrašnosti BiH", kaže Grabovac.

Prema njegovim riječima, Udruženje za traženje zarobljenih boraca i nestalih civila zajedno sa Udruženjem logoraša iz Broda, je Haškom tužilaštvu još 2002. godine dostavilo obiman materijal sa dokazima o zločinima nad Srbima 1992. godine. Kasnije je Haški sud ovaj materijal ustupio Sudu BiH za ratne zločine koji je "predmet Brod" jednostavno sakrilo.

"Nakon tvrdnje tadašnjeg zamjenika tužioca Švendimena da iz Haga nikada nije stigao naš predmet, kopiju tužbe smo u Banjaluci 2006. godine lično predali Švendimenu. On je tada obećao da će predmet Brod biti prioritet Tužilaštva, ali nas je prevario", kaže Grbovac.

On je istakao da su iz Suda BiH obaviješteni da Švendimen nikada u sud nije donio materijal koji mu je dat. Grabovac je ubijeđen da se Švendimen uplašio predmeta i jednostavno ga je sakrio.

Grabovac je pozvao Vesnu Budimir da kaže da li se i ona uplašila pa ne podiže optužnice koje je obećala i šta je još potrebno Tužilaštvu BiH da započne procesuiranje.

"Znaju se naredbodavci, počinioci i žrtve. Šta je još potrebno osim volje da se procesura zločin", rekao je Grabovac.

On je podsjetio da je 3. marta 1992. godine iz Hrvatske preko mosta na rijeci Savi prešlo oko 3.000 dobro naoružanih pripadnika regularnih oružanih snaga i okupiralo tadšnji Bosanski Brod. Za vrijeme osmomjesečne okupacije pripadnici Hrvatske vojske zajedno sa pripadnicima paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica koje su formirali HDZ i SDA iz Broda počinili su stravične zločine nad Srbima.

Prema njegovim riječima, u Brodu je bilo formirano deset logora u kojima je držano oko 2.000 srpskih civila od kojih većina nije živa izašla iz logora. Njihova tijela su zakopavana u masovne grobnice, ali ih je naviše bačeno u rijeku Savu.

"Rijeka Sava je najveća grobnica brodskih Srba", rekao je Grabovac i dodao da nikada niko neće saznati koliko je ta rijeka progutala Srba.

Grabovac je podsjetio i da se prvi veći zločin u BiH dogodio na području Broda u prigradskom naselju Sijekovac gdje je 26 marta 1992. godine na kućnim pragovima u jednom danu ubijeno 19 Srba, među kojima je bilo i djece.

Za zločine u Sijekovcu osumnjičeni su pripradnici Interventnog voda HVO iz Sijekovca kojim je komandovao Nijaz Čaušević zvani Medo, kao i pripadnici HOS-a iz Slavonskog Broda čiji komandant je bio Ante Prkačin. Odmah nakon zločina u Sijekovcu Vojno tužilaštvo bivše JNA je Okružnom sudu u Doboju dostavilo imena 68 pripadnika Interventnog voda iz Sijekovca koji su učestvovali u likvidaciji srpskih civila.

"Ovo tužilaštvo nikada nije pokrenulo istragu", zaključio je Grabovac.

(Srna)