U trgovinama u BiH mogu se naći čajevi u koje je dodana obična trava, začini sa opasnim bojama, kukuruz koji se prodaje kao mljevena kafa!
Pojedini proizvođači hrane u BiH koriste vrijeme ekonomske krize da što više zarade pa u svoje namirnice mešaju jeftine sastojke koji nemaju nikakva hranjiva ili ljekovita svojstva, tvrde u udruženjima za zaštitu potrošača u BiH.
Međutim, kako naglašavaju, poseban problem predstavlja činjenica da ogromne količine krivotvorenih i po zdravlje opasnih proizvoda na bh. tržište dospijevaju iz uvoza, piše "Press RS".
U prilog tome govori i analiza Udruženja američkih potrošača USP, koja je pokazala da je krivotvorenje hrane u svijetu lane poraslo za čak 60 odsto! Rezultati USP-a svjedoče da su za krivotvorenje najpogodniji maslinovo ulje, čajevi, začini, mleko, med, mljevena kafa, sirupi, vino, ali i mnoge druge namirnice.
"Maslinovo ulje se veoma često razrjeđuje jeftinijim uljima, skuplja vina krivotvore dodavanjem jeftinijih, dok se dodavanjem začina lažira starost ili kompleksnost nekog vina. U čajeve se dodaje obična trava ili listovi paprati, a začini se miješaju s opasnim prehrambenim bojama koje oponašaju prirodnu boju začina, poput paprike ili šafrana. Među popularnijim namirnicama koje se krivotvore su i mlijeko, med, kafa i sirup. Prženi kukuruz i slad nisu štetni, ali nisu ni kafa! Med iz uvoza zna sadržavati antibiotike ili olovo", navode u ovom udruženju.
U Pokretu potrošača RS naglašavaju da i proizvođači u Srpskoj i BiH praktikuju ovakvu proizvodnju, koja uglavnom nije štetna po zdravlje građana, ali ih, kako ističu, dovodi u zabludu i čini predmetom velike prevare!
"Kod pojedinih namirnica nije potrebna nikakva stručna analiza da bi se uočilo da svojim svojstvima ne odgovaraju proizvodu pod kojim se prodaju. Sastojci kojima su "pojačani" ne moraju biti štetni po zdravlje, ali je potrošač prevaren, samim tim što je platio za nešto što nije dobio. U ovoj priči jedino profitiraju proizvođači i uvoznici koji su skupo prodali jeftino napravljenu namirnicu. Međutim, riječ je o kriminalu, koji moraju da sankcionišu nadležni organi", kaže predsjednik ovog pokreta Dragutin Bošković.
On upozorava da su, međutim, po zdravlje građana posebno opasni suvomesnati i mliječni proizvodi u koje se, pored mesnog otpada, stavljaju razni štetni sastojci kako bi ove namirnice zadovoljile formu i kako bi im se produžio rok trajanja.
"Riječ je prvenstveno o hrenovkama, kobasicama i raznim vrstama parizera. Oni se prave od životinjskog otpada, a puni su i raznih štetnih aditiva. Možda ove namirnice neće izazvati akutno trovanje, ali je sigurno da će vremenom ugroziti zdravlje potrošača. Roba iz uvoza predstavlja posebnu prijetnju, jer se kod nas, zbog slabih kontrola na granicama, plasira sve i svašta. Uvozni lobiji, koji su izuzetno jaki, uvoze robu koja je u drugim zemljama jeftina i kojoj je rok trajanja pri kraju. Onda joj promijene datum proizvodnje i falsifikuju dekleracije pa je prodaju našim građanima. U ovom pogledu, stanje je danas gore nego prije desetak godina", naglašaav Bošković.
Snežana Jagodić Vujić, predsjednica Saveza ekoloških snaga BiH, nedavno je takođe upozorila da bh. građani jedu kontaminiranu ribu sa velikom količinom histamina, konzervisano meso staro desetine godina, a u najnovije vrijeme nedefinisane paste, koje su, kako je ustvrdila, nastale dodavanjem pojačivača ukusa.
"Konzerviraju se sve vrste mesa, voće i povrće, napici i kombinovane prerađevine hrane. Sastav tih proizvoda dostupan je na uvid u izuzetno šturoj deklaraciji, a mnoštvo loših sastojaka skriva se od kupaca, čime se potrošači obmanjuju. Konzumiramo i veoma stare proizvode i one koji su pred istekom roka trajanja, što trgovcima daje dodatnu zaradu. Naime, oni se plasiraju po cijenama najkvalitetnijih proizvoda, ili se, na takozvanim akcijama, prodaju pod malo nižom cijenom. Finansijska nemoć nas primorava da jedemo otrove, jer za kvalitetnije nemamo sredstva", naglasila je Vujićeva.
(MONDO)