Tribunal donio odluku da u slučaju protiv bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića vrati optužnicu za genocid u sedam bosanskih opština.
Žalbeno vijeće Haškog tribunala poništilo je danas odluku Prvostepenog vijeća o oslobađanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića optužbe za genocid u sedam opština BiH i vratilo na snagu tu tačku optužnice.
Žalbeno vijeće "poništava oslobađajuću presudu Pretresnog vijeća Karadžiću za genocid u opštinama po tački jedan optužnice i vraća na snagu optužbe protiv Karadžića po tački jedan optužnice", izjavio je predsjedavajući Žalbenog vijeća, sudija Teodor Meron, čitajući sažetak presude.
Predmet se, prema njegovim riječima, vraća Pretresnom vijeću na dalje postupanje.
Konačna međupresuda Karadžiću izrečena je na 18. godišnjicu zločina u Srebrenici.
Prvostepeno vijeće je u junu prošle godine oslobodilo Karadžića po tački optužnice za genocid nad muslimanima i Hrvatima u opštinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik, u periodu od 31. marta 1992. do 31. decembra 1992. godine. Karadžiću se, poslije te odluke, sudilo po preostalih 10 tačaka optužnice, uključujući onu za genocid u Srebrenici.
Tužilaštvo je bilo podnijelo žalbu po četiri osnove na presudu Vijeća, koje je kao obrazloženje bilo navelo da optužba nije uspjela da dokaže da su snage bosanskih Srba pokušale da muslimane i Hrvate "unište u potpunosti ili djelimično kao etničke grupe", što je uslov za genocid.
Žalbeno vijeće je djelimično odobrilo tri žalbene osnove tužilaštva, rekao je sudija Meron i dodao da Žalbeno vijeće smatra da je prvostepeno vijeće pogriješilo kada je zaključilo da nema dovoljno dokaza da su Karadžić i drugi navodni učesnici zajedničkog zločinačkog poduhvata imali genocidnu namjeru.
Meron je podsjetio da je Pretresnom vijeću bio predočen dokaz da je na sastancima s Karadžićem "odlučeno da jedna trećina muslimana bude pobijena, jedna trećina pokrštena u pravoslavnu vjeru, a da će jedna trećina svojevoljno otići", što bi, kako je navedeno u saopštenju Tribunala, značilo da će svi muslimani nestati iz Bosne.
Žalbeno vijeće je u presudi navelo i da je bivši lider bosanskih Srba navodno izjavio da mu je cilj da se bosanski Srbi "riješe neprijatelja u sopstvenoj kući - Hrvata i muslimana i da više ne budu s njima u istoj državi", kao i da je bivši komandant VRS Ratko Mladić navodno rekao da je njemu stalo da muslimani "potpuno nestanu".
Goran Petronijević, šef Karadžićevog pravnog tima ocijenio je da današnja odluka ima političku pozadinu i da je sigurno uslovljena važnošću današnjeg datuma za Bošnjake u BiH.
Petronijević je rekao Srni da je zatečen takvom odlukom, koja nema veze ni sa zakonom, ni sa pravdom i dodao da pretpostavlja da su na ishod odluke uticale političke okolnosti na međunarodnoj sceni.
"Odluka kao što je ova može da bude donesena samo zbog nekih dešavanja na međunarodnoj političkoj sceni i interesa. Moram da pogledam obrazloženje presude i da počnemo pripremati odbranu i u ovom dijelu", istakao je Petronijević.
On je konstatovao da nikako nije slučajno da je ova kontroverzna oduka donesena upravo danas, kada se obilježava 18 godina stradanja Bošnjaka u Srebrenici.
"Uopšte nije slučajno. Sve odluke koje su donesene na štetu Srba uvijek su donesene nekim povodom ili nekim datumom", zaključio je Petronijević.
Tužilaštvo tereti Karadžića za genocid u Srebrenici, progon muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snaga UN u periodu od 1992. do 1995. godine.
Poslije višegodišnjeg bjekstva, bivši predsjednik RS uhapšen je u julu 2008. godine u Srbiji i izručen Tribunalu.
Suđenje mu je počelo 26. oktobra 2009. godine.
(MONDO/agencije)