Više od 50 bosanskohercegovačkih firmi potražuje imovinu koja se nalazi u Srbiji, dok 38 srpskih preduzeća traži imovinu koja je u BiH
Veliki broj objekata u Srbiji koji je u vlasništvu bosanskohercegovačkih firmi nezakonito je prodat, napušten je i propada, a ni firme iz Srbije još uvijek nisu povratile svoju imovinu koja je u BiH.
To se dešava, jer dvije zemlje godinama ne primenjuju u potpunosti Sporazum o sukcesiji.
Tim dokumentom, koji je 2001. godine potpisan u Beču, države su se obavezale da će svu imovinu vratiti vlasnicima.
Sporazumom se predviđa da će imovina drugih država biti priznata, zaštićena i vraćena u prvobitno stanje u kojem je bila 31. decembra 1990, bez obzira na nacionalnost, državljanstvo i boravište vlasnika.
Ipak, za vrijeme važenja Sporazuma imovina pojedinih firmi je preprodavana, nezakonito prisvojena i skrivana od stvarnih vlasnika, piše Centar za istraživačko novinarstvo iz Beograda (CINS) I Sarajeva (CIN).
CIN navodi da više od 50 bosanskohercegovačkih firmi potražuje imovinu koja se nalazi u Srbiji, dok 38 srpskih preduzeća traži imovinu koja je u BiH.
Oko 200 objekata koji se nalaze u Srbiji i čija je vrijednost preko 50 miliona evra još nije vraćeno vlasnicima iz BiH.
Među njima su i poslovni prostori Agrokomerca iz Velike Kladuše i Hepoka iz Mostara.
Prema popisu koji je 2009. godine uradilo tadašnje Ministarstvo finansija i privrede Srbije, 38 preduzeća je prijavilo da ima imovinu na teritoriji BiH.
Novinari su došli do informacija da su neka od njih svoju imovinu u BiH vratila i prodala. To su učinile firme poput Jugoslovenskog rečnog brodarstva koje je prodalo svih 11 nekretnina u Brčkom.
Firma Jugorendgen iz Niša je takođe prodala 25 objekata koje je imala u Sarajevu, Tuzli, Gračanici i drugim mjestima. Isto je i sa firmama Pionir i ATB Sever iz Subotice.
Ipak, među njima se nalaze i one koje još uvek ne znaju kada će im imovina biti vraćena.
Kako bi se uspješno sproveo Sporazum o sukcesiji, bivše članice Savezne federativne republike Jugoslavije (SFRJ) formirale su Stalni mešoviti komitet.
On se posljednji put, međutim, sastao u Beogradu 2009. godine.
(Beta, Foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock)