Svi bi u centar Banjaluke

Ostatak od 48.194 građana, ili 25 odsto, živi u 54 prigradska naselja, među kojima su najveća Kuljani sa 4.294 popisana stanovnika, Potkozarje sa 3.296 i Šargovac, u kojem, prema popisu, živi 3.171 stanovnik.

To su pokazali preliminarni rezultati popisa po naseljima u opštinama, objavljeni prije nekoliko dana, prenose "Nezavisne novine".

Poredeći iste podatke pojedina sela su bukvalno prepolovljena, a prednjače Stričići, Agino Selo, Bočac i Goleši, koji su u navedenom periodu ostali bez 50 odsto stanovnika.

Gledajući porast broja stanovnika, najveći je zabilježen u Drakuliću, gdje je 1991. bilo 319 stanovnika, a prema posljednjem popisu ih ima 1.299, a povećanje je uočljivo i u Zalužanima, Prijakovcima i Pavlovcu.

Rajko Vranješ, demograf, koji je i sam po ovom pitanju radio istraživanje, kaže kako je Banjaluka grad sa najvećim procentom urbanizacije u RS, koja traje više decenija.

"U gradskom dijelu 1961. godine je živjelo 46 odsto stanovništva, a do 1971. godine taj procenat se povećao na 57,2 odsto, da bi 1991. godine on iznosio čak 76,6 procenata. Srazmjerno tome, smanjivao se procenat učešća ostalih naseljenih mjesta u ukupnom broju stanovništva", smatra on.

Prema njegovim riječima, u dvadesetogodišnjem periodu od 1971. do 1991. godine u 11 naselja u gradu je zabilježen porast od 36.956 stanovnika, ali od tih naselja su samo dva bila van užeg urbanog dijela, a to su bili Bronzani Majdan i Pavlovac, dok je kod svih drugih zabilježen pad.

Kako je ocijenio, brza industrijalizacija koja je u Banjaluci krenula od 1960. godine, kao i uslovi života koji su neuporedivo lakši u urbanom dijelu doprinijeli su tome da tri četvrtine stanovnika najvećeg grada u RS žive u centralnom gradskom području.

"Neki od razloga su i nedovoljno razvijena infrastruktura i tradicionalno težak život na selu, kao i slaba poljoprivredna mehanizacija", kazao je Vranješ.

(MONDO)