Ivanić izjavio je Švedska ima namjeru da stimuliše prijavu BiH za status kandidata EU.
Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić izjavio je da bi BiH morala da učini sve da u drugoj polovini naredne godine, tokom švedskog predsjedavanja EU, aplicira za status kandidata EU, jer bi u tom slučaju imala šanse za pozitivan odgovor.
"Švedska stimuliše sve zemlje koje su potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju da iduće godine apliciraju za zemlje kandidata, što bi za nas bilo izuzetno značajno i što bi moglo da pomogne da se jako ubrza put ka članstvu u EU", rekao je Ivanić u telefonskoj izjavi Srni iz Stokholma, gdje je učestvovao na dvodnevnoj Međunarodnoj konferenciji o razvoju događaja u budućnosti Balkana.
Ivanić je dodao da je evidentno da, bez obzira što postoji određeni pesimizam kada je riječ o BiH, Švedska sa dosta optimizma gleda na narednu godinu.
"Poznato je da Švedska u drugoj polovini iduće godine preuzima predsjedavanje EU i Balkan će biti jedan od prioriteta. Švedska ima namjeru da stimuliše prijavu BiH za status kandidata i mislim da bi mi morali sve učinimo da BiH tokom švedskog predsjedavanja aplicira za zemlju kandidata", rekao je lider PDP-a.
Ivanić smatra da bi u tom slučaju odgovor "bio jako pozitivan"
"Na konferenciji se razgovaralo i o liberalizaciji viznog režima i čitavom nizu drugih stvari, koje su izuzetno pozitivne, i moje je duboko uvjerenje da je Švedska bila i ostala jedna izuzetno pozitivno orjentisana zemlja prema cijelom regionu", naveo je Ivanić.
On je dodao da se, iako je bilo planirano, danas nije sastao sa švedskim ministrom inostranih poslova i nekadašnjim visokim predstavnikom za BiH Karlom Biltom, zbog njegovih obaveza prema bivšem finskom predsjedniku i specijalnom izaslaniku UN za Kosovu Martiju Ahtisariju.
"Međutim, imao sam seriju razgovora sa predsjednicima ili vrhovima partija iz regiona, tako da je ovo bila jedna uspješna konferencija", rekao je Ivanić.
Na dvodnevnoj konferenciji u Stokholmu, na kojoj su učestvovali predstavnici Srbije, Hrvatske, Austrije, Makedonije, Albanije, te baltičkih i nordijskih zemalja, razmatrana su pitanja proširenja EU, evropski ustav, evropski izbori, te ekonomski razvoj i pitanja dugoročnog mira i stabilnosti na Balkanu.
(Srna)