Bivši direktor "Krajina osiguranja" Dragutin Šipka pod istragom Specijalnog tužilaštva RS zbog sumnje da je pronevjerio 200.000 KM.
Dragutin Šipka, bivši direktor "Krajina osiguranja", pod istragom je Specijalnog tužilaštva RS zbog sumnji da je tu osiguravajuću kuću oštetio za blizu 200.000 maraka, potvrđeno je Pressu RS u tužilaštvu!
Kako saznaje list, istraga je pokrenuta na osnovu krivične prijave koju je protiv bivšeg direktora podnijelo "Krajina osiguranje", a Šipka se tereti da je za vrijeme dugogodišnjeg direktorskog mandata počinio čitav niz krivičnih djela. Od zloupotrebe službenog položaja, falsifikovanja, nesavjesnog rada u službi, pa do prevare.
Portparol Specijalnog tužilaštva Dragica Tojagić potvrdila je za list da se Šipka nalazi pod istragom tužilaštva.
"Krivična prijava protiv Šipke je podnesena 22. decembra prošle godine, a ceo slučaj je, zbog novogodišnjih praznika, još u fazi provjera", objašnjava Tojagićeva.
Novo rukovodstvo „Krajina osiguranja" otkrilo je da je bivši direktor podizao nevjerovatno visoke iznose na osnovu navodnih službenih putovanja. Tako je samo u periodu od jula do decembra 2002. godine podigao čak 88.000 maraka, pa ispada da je svakog dana, računajući i vikende, na „službena putovanja" trošio više od 580 KM!
"Međutim, putne naloge nije opravdao, zbog čega se sumnja da je novac završio u njegovom džepu. I ovaj slučaj uvršten je u krivičnu prijavu i Specijalno tužilaštvo mora da proveri da li je on zaista u tom periodu toliko putovao", tvrde upućeni izvori.
Ona je, ipak, odbila da saopšti više detalja oko ovog slučaja.
Press RS saznaje da je prijava dobrim delom zasnovana na pozajmici „Krajina osiguranja" od 100.000 KM, iz 2004. godine Šipkinom privatnom preduzeću, koju on nikada nije vratio.
Slučaj je otkriven u oktobru prošle godine i o njemu je Press RS opširno pisao prije nekoliko mjeseci. Šipka je tada tužio Press RS zbog „iznošenja neistinitih informacija".
Novo rukovodstvo jedine preostale državne osiguravajuće kuće nije željelo da komentariše optužbe protiv bivšeg direktora.
U "Krajina osiguranju" ističu da je „prijava podnesena i da čekaju ishod istrage".
Odlično obaviješteni izvori tvrde da je krivična prijavi potkrepljena brojnim dokazima, između ostalog i sa ugovorom o spornoj pozajamici, ali i nizom drugih dokumenata koji dovode u sumnju Šipkine poslove. Priložen je i sporni zapisnik Osnovnog suda u Banjaluci vezan za hipoteku na poslovni prostor, kojom je "obezbijeđena" pozajmica, za koju u „Krajini" tvrde da je overen faksifikovanim potpisima.
Iz izvora bliskih Specijalnom tužilaštvu Press saznaje da je Šipka pod hipoteku za pozajmicu stavio poslovni prostor od 27 kvadrata u ekskluzivnoj poslovno-stambenoj zgradi u centru Banjaluke.
"Taj prostor platio je svega 6.240 KM. To dokazuje ugovor između Šipke i preduzeća „Sokić - Kaldera kompani gradnja", u kojem je navedeno da cena kvadratnog metra tog prostora iznosi mizernih 232,40 KM, što je najmanje 20 puta niže od stvarne vrednosti. Nije poznato zašto je investitor bio tako „velikodušan" prema Šipki, ali cijelu stvar objašnjava to što je u vreme njegovog mandata „Krajina osiguranje" od te firme kupila nekoliko stanova", tvrde izvori bliski Specijalnom tužilaštvu.
Press RS pokušao kontaktirao je i Dragutina Šipku kako bi čuli i drugu stranu priče. Odgovore, međutim, nisu dobili. Šipkaje, naime, samo kratko rekao da je zauzet i da ne može da razgovora o istrazi koju vodi tužilaštvo.
Podsjećamo, Šipka je i u prošlosti optuživan za pronevjere, ali te sumnje nikad nisu potvrđene na sudu.
Široj javnosti postao je poznat kad su mediji otkrili kako se domogao 22 odsto akcija „Krajina osiguranja", zbog čega je, takođe, završio na sudu.
Kao tadašnji direktor "Krajina osiguranja" on je 2002. godine pozajmio svom privatnom preduzeću čak milion KM s kojim je kupio akcije te državne firme. Zbog toga mu je suđeno pred banjalučkim Osnovnim sudom, ali je oslobođen svih optužbi "jer je uredno vratio novac".
Porijeklo vraćenog novca objasnio je „pozajmicom od rođaka iz inostranstva". Predstavnici državnog kapitala i dalje, međutim, pokušavaju da povrate taj dio akcija, tvrdeći da je cijelo preuzimanje nezakonito.
(MONDO)
