Narodna skupština Republike Srpske usvojila je dnevni red, a prethodno su poslanici prihvatili prijedlog Vlade Srpske da se vodi objedinjena rasprava o predloženim tačkama dnevnog reda.
Na dnevnom redu su po hitnom postupku prijedlozi zakona o izmjenama Zakona o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara, o izmjenama i dopuni Zakona o posebnim republičkim taksama, te o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim načinima izmirenja poreskog duga.
Poslanici će po hitnom postupku razmatrati i prijedloge zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske, o dopunama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske, te o dopuni Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske.
Posebna sjednica Narodne skupštine RS o predloženim mjerama Vlade RS za sanciju šteta od poplava počela je burno, uz brojne primjedbe opozicije da se parlament bavi posljedicama, a ne uzrocima poplava.
Poslanik SNSD-a u parlamentu Republike Srpske Dušica Savić rekla je da se u prvih sat vremena na posebnoj sjednici parlamenta Srpske mogao vidjeti "politički cirkus", koji je jasno pokazao kome je zaista stalo do pomoći građanima. Savić je rekla da poslanički klub SNSD-a želi da zakoni koji su na dnevnom redu budu usvojeni što brže, da bi se građanima koji su pretrpjeli štetu od poplava što prije pomoglo. "Klub poslanika SNSD-a trudiće se da u ovom `političkom marketingu i cirkusu` uopšte ne učestvujemo, jer to ne pomaže građanima Republike Srpske i ujedno narušava dignitet parlamenta Srpske", rekla je Savićeva novinarima u skupštinskoj pauzi. Ona je istakla da je SNSD-u važna pomoć za građane koji su pretpjeli štetu od poplava, što hitnije otklanjanje štete i ublažavanje posljedica koje su prouzrokovale poplave.
Na zahtjev kluba poslanika NDP-a bila je data skupštinska pauza od 60 minuta. Poslanici opozicije tvrdili su da je prekršen skupštinski poslovnik, jer je predložena objedinjena skupštinska rasprava, umjesto da bude vođena pojedinačna.
Za opozicionare iz NDP-a i PDP-a bilo je logično da se prvo dostavi informacija o uzrocima katastrofalnih poplava i procjenama šteta, a onda raspravlja o mjerama sanacije.
"Bavimo se posljedicama, a ne uzrocima", ukazao je poslanik NDP-a Vojislav Gligić nakon što je otvorena rasprava o dnevnom redu posebnog skupštinskog zasjedanja.
Međutim, njegove primjedbe da je prekrešen poslovnik, nisu prihvaćene, kao ni drugi zahtjevi opozicije, među kojima i SDS-a da će se raspravljati o pojedinim tačkama dnevnog reda.
Cvijanović: Šteta i do 1,6 milijardi
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je na posebnoj sjednici Narodne skupštine da predložene mjere predstavljaju osnovu za obnovu Srpske nakon katastrofalnih poplava i brojnih klizišta, a da se predviđa da će šteta biti oko 1,6 milijardi KM.
Cvijanovićeva je podsjetila da je ova katastrofa teško pogodila veliki broj opština i gradova i prouzrokovala ogromnu materijalnu štetu na stambenim, privrednim i energetskim objektima, saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi, na objektima javnih službi i ustanova, privredi i poljoprivredi.
Ona je navela da je ovom katastrofom pogođeno oko 40 odsto teritorije Republike Srpske, a procjenjuje se da je oko 58 odsto od ukupnog broja stanovništva bilo izloženo ili je osjetilo njene štetne posljedice.
Cvijanovićeva je dodala da je tokom poplava evakuisano više od 35.000 lica, kao i da su poplave odnijele i ljudske živote i učinile da velika nedaća koja je zadesila Srpsku poprimi obilježje tragedije.
"Koristim ovu priliku da još jednom u ime Vlade Republike Srpske i u svoje ime izrazim najiskrenije saučešće porodicama stradalih. Ljudski život je jedini gubitak koji se ne može nadoknaditi. Sve ostalo može i na tome ćemo raditi", rekla je Cvijanovićeva.
Ističući da je Vlada Srpske utvrdila set mjera kojima se trasira put za obnovu Srpske, ona je naglasila da to znači da će biti obnovljen porodični, privredni i institucionalni život u Republici Srpskoj.
"Vladine mjere ćemo nadograđivati, zavisno od potreba, jer će obnova trajati više godina. Zato što toliko traje, obnova i jeste proces, ali je ona i cilj. Da bismo do tog cilja došli, moraćemo mobilisati različite resurse i biće potreban angažman svih", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da su poplave prouzrokovale da se sa nekim stvarima počne ispočetka, umjesto razmišljanja o daljem razvoju.
Cvijanovićeva je istakla da grube preliminarne procjene ukazuju da je riječ o šteti ogromnih razmjera koja upućuje na brojku od 1,3 milijarde KM, a predviđanja su da će biti i veća, čak oko 1,6 milijardi KM.
Ona je dodala da aktivnosti na procjeni štete provode lokalne zajednice i republička komisija u skladu sa zakonom, a sve to u saradnji sa Svjetskom bankom, UNDP-om i EU.
"Ciljni datum za dobijanje dokumenta sa procjenom štete u skladu sa međunarodnom metodologijom jeste 18. juni. Imajući u vidu činjenicu da se voda različito zadržala na pojedinim lokacijama, lokalne komisije nisu mogle ujedačeno da provode aktivnosti na procjeni štete", podsjetila je Cvijanovićeva.
Ona je pojasnila da je cilj definisanih mjera Vlade Republike Srpske da se novčano pomogne porodicama i domaćinstvima čiji su stambeni objekti pretrpjeli štetu, da se putem određenih rasterećenja, oslobađanja i povoljnim kreditima pomogne privrednim subjektima koji su direktno stradali ili oštećeni poplavom, kao i da se odgovarajućim mjerama pomogne poljoprivredi i radi na obnovi teško stradale infrastrukture.
"Zbog tog razloga su naše mjere grupisane u nekoliko oblasti – ekonomske, socijalne, humanitarne, infrastrukturne i slično, a ima ih ukupno oko 60", istakla je premijer Srpske.
Cvijanovićeva je pojasnila da su zakoni koji su dostavljeni Narodnoj skupštini u funkciji su realizacije ovih mjera, ali podrazumijevaće i niz drugih aktivnosti koje provodi Vlada.