Hiljade kuća u opštinama koje su nedavno bile pogođene katastrofalnim poplavama i klizištima moraće biti srušene, jer su neupotrebljive iz bezbjednosnih ili funkcionalnih razloga.
Upućeni u ovu problematiku tvrde da je riječ o stambenim objektima koje je, primjera radi, jako oštetilo pomjeranje tla, tako da je živjeti u njima isto što i direktno se podvrgunti opasnosti, pišu "Nezavisne novine".
"Ljudi razmišljaju da se sele, da prodaju pošto-poto, da dižu kredite i kupuju garsonjere, jer im ne vrijedi više da kuće ono što im je uništeno", naglašava Veljko Stevanović, predsjednik Saveza izbjeglih, raseljenih lica i povratnika RS.
Ističe da je veliki broj onih koji i ne pomišljaju na to da se vrate tamo gdje su živjeli.
"Imate ljude koji su još po kolektivnim centrima jer su im kuće stradale u klizištima, na primjer. Ako je klizište kuće pomjerilo, u njih se ljudi ne smiju vraćati", naglašava Stevanović, koji je procijenio da će hiljade kuća morati biti srušene.
Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, kaže da posljednji podaci pokazuju da je oko 51.700 kuća oštećeno ili potpuno uništeno u klizištima ili poplavama.
"To su kuće kojima je potrebna pomoć i riječ je o još preliminarnim rezultatima. Koliko je neupotrebljivih, još nemamo podatke. Ali, imate dosta kuća koje više nisu uslovne za život", naglašava Zukićeva.
Na terenu se Veseljko Elez, vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite, uvjerio da i te kako ima kuća u koje se ni pošto ne bi smjelo ulaziti.
"Ako je klizište pomjerilo kuću, to je već rizično, ali ljudima treba smještaj obezbijediti. Ljudski život nema cijenu", podvlači Elez.
Potvrdio je da se na terenu uvjerio da postoje kuće koje su još na svom temelju, ali da su toliko oštećene da nikakva sanacija ne dolazi u obzir, već se preporučuje rušenje.
"Međutim, svako ima svoju slobodu i procjenu. Imamo situaciju da neki ne žele da se pomjere iz objekata u kojem su dugo živjeli. Ali potrebno je racionalno razmišljati i da se ljudi ponašaju u skladu sa preporukama. Struka se mora poštovati", kaže Elez.
Ne smije biti dozvoljeno, kako on ističe, da bude novih žrtava.
"Moramo realno i racionalno razmišljati, bez obzira na želje. Postoje ponude za montažne objekte, kućice koje nude. Ja mislim da je to bolje rješenje, bez obzira na to što bi neki željeli da se vrate u objekte u kojima su živjeli", napomenuo je Elez.
Prema posljednjim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u poplavama je pod vodom bilo najmanje 38.170 stambenih objekata, a srušeno ih je 694, dok ih je 8.148 ugroženo. Evakuisano je, zbog katastrofe koja nas je pogodila, ukupno 83.565 osoba.
Nakon padavina sredinom prošlog mjeseca, zadesile su nas poplave koje su nadmašile rekord od kako se vrše mjerenja, odnosno period od 120 godina, a epilog je stravičan. Više od 20 žrtava uzeli su potop i brojna klizišta, a preliminarno je šteta procijenjena na oko četiri milijarde KM.
"Ljudi razmišljaju da se sele, da prodaju pošto-poto, da dižu kredite i kupuju garsonjere, jer im ne vrijedi više da kuće ono što im je uništeno", naglašava Veljko Stevanović, predsjednik Saveza izbjeglih, raseljenih lica i povratnika RS.
Ističe da je veliki broj onih koji i ne pomišljaju na to da se vrate tamo gdje su živjeli.
"Imate ljude koji su još po kolektivnim centrima jer su im kuće stradale u klizištima, na primjer. Ako je klizište kuće pomjerilo, u njih se ljudi ne smiju vraćati", naglašava Stevanović, koji je procijenio da će hiljade kuća morati biti srušene.
Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, kaže da posljednji podaci pokazuju da je oko 51.700 kuća oštećeno ili potpuno uništeno u klizištima ili poplavama.
"To su kuće kojima je potrebna pomoć i riječ je o još preliminarnim rezultatima. Koliko je neupotrebljivih, još nemamo podatke. Ali, imate dosta kuća koje više nisu uslovne za život", naglašava Zukićeva.
Na terenu se Veseljko Elez, vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite, uvjerio da i te kako ima kuća u koje se ni pošto ne bi smjelo ulaziti.
"Ako je klizište pomjerilo kuću, to je već rizično, ali ljudima treba smještaj obezbijediti. Ljudski život nema cijenu", podvlači Elez.
Potvrdio je da se na terenu uvjerio da postoje kuće koje su još na svom temelju, ali da su toliko oštećene da nikakva sanacija ne dolazi u obzir, već se preporučuje rušenje.
"Međutim, svako ima svoju slobodu i procjenu. Imamo situaciju da neki ne žele da se pomjere iz objekata u kojem su dugo živjeli. Ali potrebno je racionalno razmišljati i da se ljudi ponašaju u skladu sa preporukama. Struka se mora poštovati", kaže Elez.
Ne smije biti dozvoljeno, kako on ističe, da bude novih žrtava.
"Moramo realno i racionalno razmišljati, bez obzira na želje. Postoje ponude za montažne objekte, kućice koje nude. Ja mislim da je to bolje rješenje, bez obzira na to što bi neki željeli da se vrate u objekte u kojima su živjeli", napomenuo je Elez.
Prema posljednjim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u poplavama je pod vodom bilo najmanje 38.170 stambenih objekata, a srušeno ih je 694, dok ih je 8.148 ugroženo. Evakuisano je, zbog katastrofe koja nas je pogodila, ukupno 83.565 osoba.
Nakon padavina sredinom prošlog mjeseca, zadesile su nas poplave koje su nadmašile rekord od kako se vrše mjerenja, odnosno period od 120 godina, a epilog je stravičan. Više od 20 žrtava uzeli su potop i brojna klizišta, a preliminarno je šteta procijenjena na oko četiri milijarde KM.
