Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko najavio u Beču skore ustavne promjene u BiH. Komšić frustriran, hoće izmjene cijelog ustavnog sistema u BiH.
Incko je u Diplomatskoj akademiji u Beču, učestvujući u panel diskusiji "BiH na raskršću, Dejtonski sporazum - blagoslov ili prokletstvo", rekao da ustavne reforme moraju provesti "faktori u BiH", te da će on u tome pomoći i pružiti podršku.
Dejtonski sporazum je, kaže Incko, donio mir, ali je došlo vrijeme da se ide korak dalje i moraju biti provedene ustavne reforme kako bi se BiH suočila sa izazovima i zahtjevima evropskih integracija.
"Prve reforme treba da se provedu još u ovoj godini", precizirao je za Srnu Incko, ukazavši da iduća godina zbog izbora neće biti povoljna za to.
Još smatra da je potrebno da se u BiH stvori pozitivna politička atmosfera i međustranački dogovor, te poboljša kvalitet i dijalog između institucija.
On je ocijenio da je dogovor iz 2006. godine o promjeni Ustava bio korak ka dobrom putu i dodao da se mnogo toga za budućnost zemlje može uraditi i van ustavnih reformi.
Istovremeno, hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je u na istoj diskusiji da bi trebalo"ući u kvalitativne izmjene cijelog ustavnog sistema.“
"Dejtonski mirovni sporazum zaustavio je krvavi rat, koji je bacio na koljena zemlju u svakom smislu. Sistem Dejtonskog sporazuma je, međutim, pokazao masu nedostataka“, rekao je Komšić, dodajući da "sva tri konstitutivna naroda osjećaju frustraciju".
On je u Beču na panel diskusiji o Dejtonskom sporazumu naveo da su "ovim sistemom totalno diskriminisani građani BiH, koji se ne izjašnjavaju ni kao Srbi ni kao Hrvati ni kao Bošnjaci, kao i nacionalne manjine".
"Ovakvo ustavno uređenje proizvodi to da njegove institucije nemaju dovoljno kapaciteta da ostvari sve ono što je pred nama, a to je članstvo u EU i NATO. Imamo i institucionalne probleme kada vodimo pregovore sa njima“, rekao je Komšić.
Bivši specijalni koordinator Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu Erhard Busek zatražio je tokom diskusije više odgovornosti od političara u BiH, upozorivši na izvjestan "umor od širenja EU" u nekim zemljama Unije.
Političi direktor u Ministarstvu inostranih poslova Austrije Štefan Lene zabrinut je zbog, kako je naveo, "nacionalističke retorike, koja je prisutna, i stavljanje u pitanje zajedničke države".
Mirko Pejanović, profesor sa Univerziteta u Sarajevu, rekao je da je za dostizanje evropske političke egzistencije potrebna pomoć međunarodne zajednice i da je ustavna reforma neizbježna, ali da je za nju nephodan pritisak međunarodne zajednice.
Profesor sa sarajevskog Univerziteta Senadin Lavić istakao je da Ustav treba da bude reformisan u institucijama države.
"Moramo da donesemo građanski ustav, za građansko društvo“, naveo on, dodavši da bez pomoći međunarodne zajednice BiH neće imati ustav.
Panel diskusiju " BiH na raskršću, Dejtonski sporazum - blagoslov ili prokletstvo" organizovalo je hrvatsko udruženje "Napredak" u saradnji sa bečkom Diplomatskom akademijom i Institutom za Podunavlje i srednju Evropu (IDM).
Visoki predstavnik naglasio je još u Beču da je "zbog neefektivnosti došlo do toga da BiH nije ispunila `mapu puta` za liberalizaciju viznog režima".
Ocijenio je da će BiH u vezi sa ovim pitanjem kasniti šest mjeseci za Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom, koje će se od 1. januara naći na bijeloj šengenskoj listi.
Istovremeno, hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je u na istoj diskusiji da bi trebloa "ući u kvalitativne izmjene cijelog ustavnog sistema.“
"Dejtonski mirovni sporazum zaustavio je krvavi rat, koji je bacio na koljena zemlju u svakom smislu. Sistem Dejtonskog sporazuma je, međutim, pokazao masu nedostataka“, rekao je Komšić, dodajući da "sva tri konstitutivna naroda osjećaju frustraciju".
On je u Beču na panel diskusiji o Dejtonskom sporazumu naveo da su "ovim sistemom totalno diskriminisani građani BiH, koji se ne izjašnjavaju ni kao Srbi ni kao Hrvati ni kao Bošnjaci, kao i nacionalne manjine".
"Ovakvo ustavno uređenje proizvodi to da njegove institucije nemaju dovoljno kapaciteta da ostvari sve ono što je pred nama, a to je članstvo u EU i NATO. Imamo i institucionalne probleme kada vodimo pregovore sa njima“, rekao je Komšić.
Bivši specijalni koordinator Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu Erhard Busek zatražio je tokom diskusije više odgovornosti od političara u BiH, upozorivši na izvjestan "umor od širenja EU" u nekim zemljama Unije.
Političi direktor u Ministarstvu inostranih poslova Austrije Štefan Lene zabrinut je zbog, kako je naveo, "nacionalističke retorike, koja je prisutna, i stavljanje u pitanje zajedničke države".
Mirko Pejanović, profesor sa Univerziteta u Sarajevu, rekao je da je za dostizanje evropske političke egzistencije potrebna pomoć međunarodne zajednice i da je ustavna reforma neizbježna, ali da je za nju nephodan pritisak međunarodne zajednice.
Profesor sa sarajevskog Univerziteta Senadin Lavić istakao je da Ustav treba da bude reformisan u institucijama države.
"Moramo da donesemo građanski ustav, za građansko društvo“, naveo on, dodavši da bez pomoći međunarodne zajednice BiH neće imati ustav.
Panel diskusiju " BiH na raskršću, Dejtonski sporazum - blagoslov ili prokletstvo" organizovalo je hrvatsko udruženje "Napredak" u saradnji sa bečkom Diplomatskom akademijom i Institutom za Podunavlje i srednju Evropu (IDM).
(Srna/ MONDO)
