Saradnik italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, doktor Djuzepe Etiope tvrdi da u BiH postoje rezerve gasa, abiotičkog metana, koje bi mogle imati potencijal u smislu ekonomske isplativosti.
Etiope je svjetski ekspert i jedan od prvih istraživača ovog gasa čije se rezerve u velikim količinama nalaze i na Marsu.
On je u intervjuu za britanski list Ekonomist izjavio da je Bosna jedna od zemalja koje bi mogle imati izvore abiotičkog metana, zbog prisustva izvora hiperalkalne vode u Kulašima kod Prnjavora, čime su se bavili i neki američki naučnici, prenosi Fena.
Etiope je dodao da ne može sa sigurnošću da tvrdi koje su to količine metana i koliko bi one ekonomski bile isplative, ali da vredi pokrenuti istraživanje.
Naglašava da najprije treba istražiti koncentraciju gasa u vodi, istražiti izvore i vidjeti ima li gasnih flukseva iz zemlje, dodajući da bi po tom pitanju volio da sarađuje sa stručnjacimau BiH.
Profesor s Rudarsko-geološkog fakulteta iz Tuzle, Edin Delić, ne isključuje mogućnost korišćenja metana u ekonomske svrhe i dodaje da sve dok se ne obave istraživanja i ne naprave prve bušotine, ne zna se da li je riječ o vreloj vodi, nafti ili gasu.
Ako se isključi topla voda, ostaje dilema da li je u pitanju nafta ili gas, te se ovakva ležišta obično zovu ležišta ugljovodonika, što uključuje i naftu i gas.
Osim toga, kada se nađe ležište nafte, ono je u gornjem dijelu ispunjeno gasom, a poznato je da su na prostoru sjeveroistočne Bosne rađena ispitivanja o prisustvu nafte. Bez istraživanja i geofizičkih ispitivanja, bilo bi površno i neozbiljno govoriti o količinama, ali svakako da postoje potencijali, objašnjava Delić.
On je u intervjuu za britanski list Ekonomist izjavio da je Bosna jedna od zemalja koje bi mogle imati izvore abiotičkog metana, zbog prisustva izvora hiperalkalne vode u Kulašima kod Prnjavora, čime su se bavili i neki američki naučnici, prenosi Fena.
Etiope je dodao da ne može sa sigurnošću da tvrdi koje su to količine metana i koliko bi one ekonomski bile isplative, ali da vredi pokrenuti istraživanje.
Naglašava da najprije treba istražiti koncentraciju gasa u vodi, istražiti izvore i vidjeti ima li gasnih flukseva iz zemlje, dodajući da bi po tom pitanju volio da sarađuje sa stručnjacimau BiH.
Profesor s Rudarsko-geološkog fakulteta iz Tuzle, Edin Delić, ne isključuje mogućnost korišćenja metana u ekonomske svrhe i dodaje da sve dok se ne obave istraživanja i ne naprave prve bušotine, ne zna se da li je riječ o vreloj vodi, nafti ili gasu.
Ako se isključi topla voda, ostaje dilema da li je u pitanju nafta ili gas, te se ovakva ležišta obično zovu ležišta ugljovodonika, što uključuje i naftu i gas.
Osim toga, kada se nađe ležište nafte, ono je u gornjem dijelu ispunjeno gasom, a poznato je da su na prostoru sjeveroistočne Bosne rađena ispitivanja o prisustvu nafte. Bez istraživanja i geofizičkih ispitivanja, bilo bi površno i neozbiljno govoriti o količinama, ali svakako da postoje potencijali, objašnjava Delić.
