Najveću prijetnju zaštiti ličnih podataka i dalje predstavljaju loša zakonska rješenja, nepoštivanje zakona, loše navike te odsustvo konkretne odgovornosti - upozorava direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH Petar Kovačević.
Kovačević podsjeća da je, u skladu sa godišnjim planom, a na osnovu zakonskih nadležnosti i ovlaštenja, Agencija izvršila 15 inspekcijskih nadzora u tužilaštvima u BiH.
"Tužilaštvo je u dva navrata onemogućilo ovlašteno službeno lice da izvrši inspekcijski nadzor, a nakon toga pokrenulo istragu protiv direktora Agencije zbog obavljenih inspekcijskih nadzora. Do okončanja postupka Agencija je suspendovala sve aktivnosti prema tužilaštvima" - navodi Kovačević.
On pojašnjava da su inspekcijski nadzori vršeni u sklopu aktivnosti koje se vode u vezi sa potpisivanjem Operativnog sporazuma između Jedinice EU za pravosudnu saradnju (Eurodžast) i BiH.
Kovačević naglašava da su veoma značajne presude Suda BiH koje su donesene po tužbama protiv rješenja Agencije.
On izdvaja presudu kojom je odbijena tužba Centralne izborne komisije BiH protiv rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka u vezi sa obradom ličnih podataka prilikom promjene biračke opcije.
"Presudom je potvrđeno rješenje Agencije kojim je naloženo CIK-u da vrši provjeru autentičnosti ličnih podataka prilikom postupanja po zahtjevima za promjenu biračke opcije - glasanje izvan BiH - te da osigura mogućnost revizijskog postupanja" - pojašnjava Kovačević za Srnu.
Provođenjem rješenja Agencije biće smanjena mogućnost za podnošenje lažnih prijava za promjenu biračke opcije od drugih lica, bez znanja i volje određenog građanina.
Kovačević smatra da je neprihvatljivo postupanje pojedinih javnih organa koji izmjenama zakona urušavaju osnovne principe zaštite ličnih podataka.
"Takav slučaj imali smo i u 2014. godini, kada je Parlament Federacije BiH donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, koji je suprotan osnovnim principima zaštite ličnih podataka i štetan je za građane Federacije BiH.
Uvođenjem instituta - 'utvrđivanje identiteta lica i ličnog imena tog lica' zakonodavac je obavezu vođenja tačnih podataka prebacio na teret građana. Jedan od principa obrade ličnih podataka jeste da su javni organi dužni da obrađuju tačne podatke te da ih ažuriraju i isprave" - navodi Kovačević.
Takođe, nepotrebno se uvodi policijsko ovlaštenje koje policija koristi u situacijama kada lice ne može ili ne želi da se identifikuje ili kada se pronađe leš nepoznatog lica.
Kovačević tvrdi da je dosadašnje rješenje kroz institut “ispravka podataka poslije zaključenja upisa" - bilo sasvim dovoljno i prihvatljivo.
Kada je riječ o predmetima po prigovorima, Kovačević navodi da su građani najčešće prigovarali na video-nadzor, konkursne procedure i prilaganje dokumenata, traženje kopije lične karte u različitim postupcima, obradu JMB, direktni marketing i slično.
On podvlači da je Agencija proširila saradnju na međunarodnom planu, prije svega prema organima koji se bave zaštitom ličnih podataka.
Direktor Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH najavljuje da će povodom 28. januara - Dana zaštite ličnih podataka, organizovati konferenciju za novinare i tom prilikom predstaviti potpune podatke o zaštiti ličnih podatka u BiH i radu Agencije.