Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore započeo je kontrolno saslušanje ministara spoljnih i unutrašnjih poslova Igora Lukšića i Raška Konjevića povodom spora sa BiH o razgraničenju na području Sutorine.
Ministar spoljnih poslova Igor Lukšić kazao je pred poslanicima da je pozicija Crne Gore više nego jasna.
“Naša pozicija je jasna i ne vidim da se bilo šta može promijeniti. To proizlazi iz naše spoljne politike koja na listi prioriteta stavlja dobrosusjedske odnose. Pitanje Sutorine je politički višak koji treba što prije otkloniti”, kazao je Lukšić.
Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević podsjetio je kako je razgraničenje između Crne Gore i BiH završeno.
“Očekujemo da se uskoro i potpiše ugovor o razgraničenju. Tokom vođenja razgovora o razgraničenju između Crne Gore i BiH, nikada nije otvoreno pitanje Sutorine”, istakao je Konjević na početku kontrolnog saslušanja u Skupštini Crne Gore.
Lukšić je istakao i kako pitanje Sutorine ne može ugroziti evropski put Crne Gore.
“Ovo pitanje samo može da ugrozi evropski put BiH”, rekao je Lukšić.
Podsjećamo, Crna Gora i BiH završile su razgraničenje u maju prošle godine u Sarajevu, usaglasile i parafirale dokumenta u vezi s granicom. Dvije vlade su u junu, odnosno u novembru, utvrdile predlog ugovora o državnoj granici, po kojem Sutorina, primorska prevlaka kod Herceg Novog, ostaje u sastavu Crne Gore.
Nedavno je prijedlogom rezolucije o Sutorini, podnijetom na izjašnjavanje parlamentu BiH, traženo da Sutorina bude u sastavu BiH i da se međudržavni ugovor odbaci kao štetan.
Predstavnički dom BiH zadužio je Ustavnu komisiju da do 27. februara održi javnu raspravu o Sutorini, nakon čega će poslanici utvrditi konačan stav o predloženoj rezoluciji.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, zbog otvaranja tog pitanja, odgodio je potpisivanje ukaza novom crnogorskom ambasadoru u Sarajevu.
Bećirović: BiH ima sva prava na Sutorinu
Poslanik SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović uvjeren je da BiH ima istorijsko, zakonsko i političko pravo na Sutorinu i Kruševicu, objavila je Srna.
"Mirnim i demokratskim sredstvima treba da ispravimo ovu istorijsku nepravdu", rekao je Bećirović na današnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu.
Bećirović je rekao da je njegova inicijativa za rješavanje statusa Sutorine podijelila javno mnjenje u BiH na one koji su za ispravljanje ove istorijske nepravde i druge koji smatraju da tu nepravdu treba trajno priznati i verifikovati.
Navodeći da su ciljevi njegove inicijative pokretanje argumentovanog razgovora o ovom pitanju, Bećirović se zauzeo za izgradnju miroljubivih i dobrosusjedskih odnosa sa Crnom Gorom, ali ne na štetu BiH.
Poslanik SDP-a naglasio je da je pitanje Sutorine isključivo pitanje BiH, ali ne entiteta, ocjenjujući da bi korist od ulaska Sutorine i Kruševice u sastav BiH imale i opštine Trebinje i Ravno.
Prema Bećirovićevim riječima, Savjet ministara BiH, koji je u novembru utvrdio Prijedlog ugovora o granici BiH sa Crnom Gorom na osnovu kojeg Sutorina ostaje u trajnom sastavu Crne Gore, nema pravo da u tehničkom mandatu odlučje o ovako važnom pitanju.
Bećirović očekuje da će javna rasprava o Sutorini, koja će 24. februara biti održana u Parlamentarnoj skupštini BiH, dati relevantne odgovore u vezi sa pitanjem Sutorine.
Ne želeći da prejudicira odluku parlamenta u vezi sa Sutorinom, koja bi trebalo da bude donesena nakon javne rasprave, on je podsjetio na primjer Hrvatske koja sa svim svojim susjedima, osim sa Mađarskom, ima neriješeno pitanje granica.
Bećirović je 24. decembra u parlamentarnu proceduru uputio prijedlog rezolucije o Sutorini, kojom se od Predstavničkog doma traži da odbije Prijedlog ugovora granice BiH sa Crnom Gorom i da pokrene proceduru koja može pomoći rješavanju pitanja statusa ove teritorije.
